top of page

PRAVILNICI HMS-A

STATUT (2015)

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

Hrvatski mažoret savez (u daljem tekstu: Savez) je savez udruga građana, klubova, sastava, timova, ansambala koji imaju svojstvo udruge, t.j. svojstvo pravne osobe ili djeluju pri drugoj pravnoj osobi, te ostalih pravnih osoba, koji se udružuju u Savez glede planskog i organiziranog razvitka i unapređenja mažoret-plesa (u daljem tekstu: mažoret-sastavi), a koji se udružuju u Savez glede zaštite interesa svih mažoretkinja i članova Saveza, s težnjom postizanja vrhunskih dostignuća u mažoret-plesu kroz treninge, obuku, razmjenu znanja, edukaciju, seminare i druge vidove suradnje, kao i etičkog i odgojnog djelovanja kroz razvijanje natjecateljskog duha, športskih i kulturnih osobina svojih članova.

2)  Savez ima svojstvo pravne osobe, uz sva prava i obveze koje mu pripadaju prema odredbama Zakona o udrugama.

3)  Savez je neprofitna pravna osoba koja se vodi u registru nadležnog tijela državne uprave.

4)  Kao neprofitabilna i amaterska organizacija u provođenju svojih djelatnosti Savez surađuje s organima uprave, ustanovama, školama, trgovačkim društvima, savezima i drugim klubovima na području Republike Hrvatske, a po potrebi i s ostalima koji djeluju izvan područja Republike Hrvatske.

5)  Za preuzete obveze Savez odgovara svim svojim sredstvima (puna odgovornost).

6)  Rad Saveza je javan. Javnost rada osigurava se na način propisan ovim Statutom. Blog HMS-a je službeno glasilo HMS-a i objava na istom smatra se službenom objavom, a članovi imaju obvezu pratiti blog kako bi bili informirani o službenim objavama HMS-a.

7) Savez je samostalan u ostvarivanju svojih ciljeva predviđenih ovim Statutom.

 

Članak 2. (definicija)

Članom Saveza može postati svaka pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, i to pod jednakim uvjetom utvrđenim ovim Statutom.

2)  Članom Saveza može postati pravna osoba koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj, a temeljem posebnog poziva Saveza.

3)  Mažoretkinja prema ovom Statutu znači djevojčicu ili djevojku koja u živopisnoj odori uz plesne korake na ritam koračnice u mimohodu ili na mjestu rukuje štapom ili palicom. Mažoret sastav je svaki onaj sastav koji se sastoji od više mažoretkinja.

II. NAZIV I SJEDIŠTE SAVEZA

 

Članak 3. (područje)

Puni naziv Saveza glasi: HMS - Hrvatski mažoret savez.

2) Kratica Saveza je: HMS.

3) Adresa Saveza je: Trebež 25, 10090 Zagreb.

4) Savez uz puni naziv na hrvatskom jeziku rabi i naziv na engleskom jeziku koji glasi: Croatian majorettes association.

 5) Savez djeluje na području Republike Hrvatske. Djelovanje Saveza je ograničeno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, te pravilima strukovnih međunarodnih asocijacija.

6) Savez se glede ostvarivanja svojih ciljeva može udružiti u srodne hrvatske ili međunarodne organizacije ili saveze.

 

Članak 4. (pečat)

Savez ima pečat okruglog oblika, promjera 35 mm, u kojem se nalazi grb Saveza opisan u stavku 2. članka 5. Statuta.

 

Članak 5. (grb i zastava)

Savez ima svoja obilježja i to grb i zastavu. Grb i zastava su ovim Statutom službeno registrirani, a time i pravno zaštićeni od bilo koje uporabe, osim u svrhu djelatnosti Saveza.

2) Grb Saveza je štit koji se dijeli u trećine. Gornja trećina crvene je boje u kojoj su upisana bijela slova: “HMS”. Druge dvije trećine grba bijele su boje u kojima su prekrižena dva crvena štapa od kojih je lijevi povijesni mažoret-štap sa kuglama, a drugi suvremeni mažoret-štap. Gornja stranica štapa dodiruje manji štit koji se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja, a iz koga izlaze dvije grane sa lišćem svaka do dna bočnih stranica grba. Iznad štita stoji lenta sa natpisom “HRVATSKI”, a ispod štita lenta sa natpisom “MAŽORET SAVEZ”.

3) Zastava Saveza omjera je 1 : 2 i sastoji se od dva polja dijagonalno podijeljenih. Prvo polje se sastoji od crveno-bijelih kockica. Drugo polje je bijelo i u sredini ima grb saveza. 

4) Pečat Saveza je identičan grbu saveza iz stavka 2. ovog članka.

 

Članak 6. (zastupanje)

Savez zastupaju i predstavljaju predsjednik Saveza i tajnik Saveza, a u određenim slučajevima, definiranim ovim Statutom, i dopredsjednik Saveza.

III. CILJEVI I DJELATNOSTI SAVEZA

 

Članak 7. (cilj i područje)

Cilj Saveza je poticanje i unapređenje mažoret plesa, te zajedničkih interesa udruženih članica, kao i poticanje okupljanja i udruživanja svih mažoretkinja u udruge i društva, radi ostvarivanja interesa članova i unapređenja mažoret plesa.

2) Djelatnosti saveza su:

  • uspostavljanje i unapređivanje suradnje među članovima Saveza;

  • 2/ suradnja sa svim klubovima i udruženjima mažoretkinja kao i s privrednim, kulturnim, javnim i športskim organizacijama;

  • 3/ poticanje suradnje i prijateljskih odnosa među mažoret-sastavima;

  • 4/ širenje i populariziranje mažoret-plesa;

  • 5/ poticanje osnivanja mažoret-sastava;

  • 6/ educiranje i obuka trenera, voditelja i ostalih stručnih osoba radi unapređivanja mažoret-plesa i postizanja vrhunskih rezultata;

  • 7/ provođenje i organizacija Državnog prvenstva i ostalih natjecanja mažoretkinja;

  • 8/ organizacija i poticanje održavanja smotri, druženja i ostalih oblika zajedničkih okupljanja mažoret-sastava;

  • 9/ obuka i stvaranje sudačkog i trenerskog kadra;

  • 10/ pomaganje u rješavanju pravnih, strukovnih, športskih i inih problema svojih članova;

  • 11/ osiguravanje financijskih sredstava za svoje djelovanje;

  • 12/ vođenje evidencije o sudjelovanju svojih članova na natjecanjima i postignutim rezultatima, kao i o drugim djelatnostima značajnim za rad Saveza;

  • 13/ osiguravanje povlastica za svoje članove;

  • 14/ zajedničko marketinško i propagandno djelovanje za svoje članove;

  • 15/ dodjela priznanja zaslužnim aktivistima i članovima Saveza;

  • 16/ promicanje ljubavi i poštovanja spram Republike Hrvatske, te promocija iste kroz nastupanja i akcije u zemlji i inozemstvu;

  • 17/ promicanje humanosti kroz djelovanja i poticanje svojih članova na nastupe za humanitarne organizacije;

  • 18/ pribavljanje i osiguravanje opreme i sredstava svojim članovima za bavljenje mažoret-plesom;

  • 19/ promicanje zajedništva i međuljudskih odnosa kroz druženja, nastupe sastava, međusobno pomaganje i zajednička natjecanja.

3) Područje djelovanja Saveza je rad sa mladima, kultura, sport, obrazovanje, humanitarni rad, suradnja udruga unutar Hrvatske i u inozemstvu, i sva ostala područja djelovanja u kojima mažoretkinje djeluju kroz svoj svakodnevni rad.

 

Članak 8. (udruživanje)

Odluku o udruživanju Saveza u bilo koji oblik udruživanja s drugim organizacijama ili Savezima donosi Skupština Saveza, a na prijedlog Upravnog odbora Saveza i to dvotrećinskom većinom glasova.

2) Predstavnike u organe upravljanja u organizacijama navedenim u stavku 1. ovog članka bira Upravni odbor, a pri čemu im ne prestaje članstvo u Upravnom odboru.

3) Predstavnici Saveza iz stavka 2. ovog članka imaju slijedeće obveze:

  • redovito izvještavati Upravni odbor Saveza o radu i djelovanju organizacije ili tijela u koja je izabran;

  • ne donositi važne odluke i stavove bez konzultiranja s Upravnom odborom i Skupštinom Saveza. Sve statutarne ili odluke vezane uz bilo koji pravilnik, akt ili odluku Skupštine ili Upravnog odbora, predstavnik ne može donositi, odnosno mora ih verificirati Skupština, odnosno Upravni odbor, za odluke iz njegove domene;

  • predstavnik Saveza u gore navedenim organizacijama i tijelima dužan je biti prisutan na najmanje 75% sazvanih sastanaka u upravnim tijelima u kojima je delegiran;

  • aktivno zastupati interese Saveza.

4) Predstavnik Saveza iz stavka 2. ovog članka može biti opozvan prije isteka mandata na koji je delegiran ako ne ispunjava obveze iz tog mandata. Opoziv predstavnika Saveza u gore navedenim organizacijama i tijelima vrši Upravni odbor Saveza nakon utvrđivanja činjenica o neispunjenju obveza, te imenuje privremenog zamjenika do slijedeće Skupštine.

 

IV. ČLANSTVO U SAVEZU

 

Članak 9. (članstvo)

Članom Saveza može postati svaka pravna osoba navedena u članku 1. stavak 1. ovog Statuta sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji prihvaća temeljne odredbe o načinu rada i djelovanja Saveza, te ciljeve Saveza, i to ako je primljen u članstvo Saveza temeljem odredaba ovog Statuta.

2) Članom Saveza može postati i sastav mažoretkinja koji djeluje kao zasebna sekcija pri nekoj drugoj pravnoj osobi (turistička zajednica, poglavarstvo, DVD, KUD, škola, puhači orkestar, plesni klub...). Ukoliko jedna pravna osoba ima više sekcija mažoretkinja u različitim gradovima i općinama, a Savez te sekcije prihvati kao zasebne članove, pravna osoba ima onoliko glasova koliko ima primljenih sekcija za članove Saveza, pri čemu svaka sekcija (sastav mažoretkinja) mora imati drugu fizičku osobu kao ovlaštenog predstavnika.

3) Savez razlikuje dvije vrste članova: punopravni članovi i pridruženi članovi, u koje se ubrajaju i počasni članovi kao specifičan oblik pridruženog članstva opisan u članku 2. stavku 2. ovog Statuta

4) Fizička osoba koja zastupa pravnu osobu koja je član HMS-a mora biti punoljetna i mora Skupštini dostaviti ovlaštenje da zastupa pravnu osobu na konkretnoj sjednici Skupštine. Osoba koja je izgubila poslovnu sposobnost može glasovati na Skupštini osim ako Skupština na svojoj sjednici ne odluči drugačije.

 

Članak 10. (način postanka članom)

Pravna osoba iz članka 9. ovog Statuta mora podnijeti zahtjev za pridruženog člana Saveza. Zahtjevu mora biti priložena registracija pravne osobe pri nadležnom tijelu državne uprave. Odluku o učlanjenju za pridruženog člana, donosi Upravni odbor na svojoj prvoj sjednici po zaprimanju zahtjeva, i to natpolovičnom većinom prisutnih članova Upravnog odbora. Ovu odluku mora potvrditi Skupština na prvoj slijedećoj sjednici. Ukoliko Skupština ne potvrdi odluku pridruženom članu prestaje članstvo danom Skupštine.

2) Za punopravnog člana mogu se kandidirati samo već primljeni pridruženi članovi Saveza. Odluku o učlanjenju za punopravnog člana donosi Skupština na svojoj prvoj sjednici po zaprimanju kandidature, i to dvotrećinskom većinom prisutnih članova Skupštine. Kandidatura se može podnijeti i na samoj Skupštini.

3) Ukoliko Upravni odbor odbije zahtjev za pridruženog člana isti se može žaliti Skupštini Saveza, u roku od 15 dana od odluke Upravnog odbora.

4) Ukoliko Skupština odbije potvrditi odluku o pridruženom članu ili odbije kandidaturu za punopravnog člana isti se može žaliti Nadzorno-stegovnom odboru, u roku od 15 dana od odluke Skupštine. Nadzorno-stegovni odbor može potvrditi odluku Skupštine ili odluku poništiti i vratiti je na odlučivanje Skupštini. Ukoliko Skupština i po drugi puta ne donese odluku o učlanjenju osoba ne smije podnijeti novi zahtjev u roku kraćem od godine dana.

5) Žalba za odbijanje primanja punopravnog člana (promicanje iz pridruženog u punopravnog člana) podnosi se i odlučuje na isti način opisan u stavku 4. ovog članka, osim što se ponovna odluka donosi i ponovo dvotrećinskom većinom prisutnih članova Skupštine.

6) Skupština može primiti samo jednog punopravnog člana iz istog grada ili općine, a iznimno dva člana iz istog grada ili općine, ukoliko prijašnji član isto dozvoli. Skupština može istom procedurom primiti još najviše jednog člana (t.j. ukupno najviše tri) u pridruženo članstvo.

 

Članak 11. (evidencija)

Savez vodi evidenciju o svojim članovima.

2) Savez može izdati unificirane iskaznice i/ili knjižice koje dobiva svaki član Saveza ili članovi člana Saveza. Ukoliko Savez izda takvu iskaznicu, o njenom obliku i sadržaju donosi se poseban Pravilnik.

 

Članak 12. (vrste članova)

Punopravni članovi Saveza imaju pravo:

  • sudjelovati u radu tijela Saveza na način propisan ovim Statutom, te drugim aktima Saveza;

  • 2/ birati i biti biran u tijela Saveza na način propisan ovim Statutom;

  • 3/ biti pravodobno izvješćivan o radu Saveza i njegovih tijela, te o materijalno-financijskom poslovanju;

  • 4/ sudjelovati na natjecanjima, smotrama i drugim oblicima suradnje Saveza;

  • 5/ polaziti tečajeve, seminare, obrazovne oblike i strukovne ispite koje provodi Savez.

2) Pridruženi članovi Saveza imaju pravo:   

  • sudjelovati u radu tijela Saveza na način propisan ovim Statutom, te drugim aktima Saveza, bez prava glasanja, no ima pravo biti biran;

  • 2/ biti pravodobno izvješćivan o radu Saveza i njegovim tijelima, te o materijalno-financijskom poslovanju;

  • 3/ sudjelovati na natjecanjima samo ako konkretan slučaj dozvoli Upravni odbor, a ima pravo sudjelovati na smotrama i drugim oblicima suradnje Saveza (seminari, predavanja, susreti isl.);

  • 4/ polaziti tečajeve, seminare i obrazovne oblike, no ne mogu izlaziti na strukovne ispite koje provodi Savez, osim ako drugačije ne odredi Upravni odbor ili Skupština HMS-a u svakom konkretnom slučaj.

3) Poseban oblik pridruženog članstva su počasni članovi. Počasni članovi su mažoret sastavi ili timovi iz inozemstva, kao i pojedinci koji su na bilo koji način zadužili Savez. Počasni članovi plaćaju 10% članarine. Počasni članovi imaju pravo:

  • sudjelovati u radu tijela Saveza na način propisan ovim Statutom, te drugim aktima Saveza, bez prava glasanja, no ima pravo biti biran;

  • 2/ biti pravodobno izvješćivan o radu Saveza i njegovim tijelima, te o materijalno-financijskom poslovanju;

  • 3/ sudjelovati na smotrama i drugim oblicima suradnje Saveza (seminari, predavanja, susreti isl.), no nema pravo sudjelovanja na natjecanjima mažoretkinja;

  • 4/ polaziti tečajeve, seminare i obrazovne oblike, no ne mogu izlaziti na strukovne ispite koje provodi Savez, osim ako drugačije ne odredi Upravni odbor ili Skupština HMS-a u svakom konkretnom slučaj.

 

Članak 13. (obveze)

Članovi Saveza imaju obvezu:

  • svojim radom i aktivnostima doprinositi ostvarenju svrhe i ciljeva Saveza;

  • 2/ svojim osobnim ponašanjem doprinositi ugledu Saveza i međunarodnih institucija u koje je učlanjen Savez, te ih popularizirati;

  • 3/ poštivati zakone i promicati ugled Republike Hrvatske, posebno u inozemstvu;

  • 4/ uredno plaćati članarinu;

  • 5/ izvršavati i druge obveze utvrđene ovim Statutom, aktima Saveza, te odlukama Saveza.

 

Članak 14. (prestanak članstva)

Punopravno članstvo u Savezu prestaje ukoliko se član u tri godine nije pojavio niti na jednoj smotri ili natjecanju kao sudionik sa svojim mažoret-sastavom, a da se njegov predstavnik nije pojavio u istom roku na Skupštini, sjednici tijela ili seminarima i drugim aktivnostima Saveza.

 2) Punopravno članstvo prestaje i ako član nije platio članarinu u roku dužem od tri godine.

3) Punopravno članstvo prestaje i ako se član nije pojavio više od četiri godine niti na jednoj smotri ili natjecanju kao sudionik sa svojim mažoret-sastavom, bez obzira što se njegov predstavnik pojavio na ostalim aktivnostima sastava.

4) Član koji je izgubio status punopravnog člana automatski postaje pridruženi član.

5) Pridruženo članstvo prestaje članu koji 5 godina nije bio niti na jednoj aktivnosti saveza opisanoj u stavku 1. ovog članka, ili 5 godina nije platio članarinu Savezu. Takav član briše se iz evidencije članova.

 

Članak 15. (prestanak članstva)

Članstvo u Savezu može prestati iz slijedećih razloga:

  • razloga opisanim u članku 14. Statuta;

  • 2/ dragovoljnim istupanjem;

  • 3/ isključenjem iz Saveza;

  • 4/ utrnućem rada člana o čemu isti obavještava Savez;

  • 5/ prestankom djelovanja Saveza.

 

Članak 16. (isključenje)

Član može biti isključen iz Saveza u slijedećim slučajevima:

  • ako svojim radom i ponašanjem šteti Savezu i njegovom ugledu;

  • 2/ ako radi protiv interesa Saveza, te ne izvršava obveze člana Saveza;

  • 3/ ako grubo krši najbitnije odredbe Statuta ili drugih akata Saveza;

  • 4/ ako radi protivno ugledu ili ne poštuje zakone Republike Hrvatske.

2) Odluku o isključenju člana Saveza donosi Skupština dvotrećinskom većinom svih članova Skupštine. Odluka Skupštine je konačna.

 

V. IMOVINA UDRUGE

 

Članak 17. (vrsta imovine)

Imovinu Saveza čine novčana sredstva, te pokretnine i nekretnine Saveza.

 

Članak 18. (žiro-račun)

Savez kao pravna osoba ima žiro-račun putem kojeg raspolaže sa novčanim sredstvima na način propisan zakonom.

2) Materijalno-financijsko poslovanje Saveza vodi se i organizira na način i u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i općim aktima Saveza.

 

Članak 19. (izvori prihoda)

Prihodi Saveza ostvaruju se iz sljedećih izvora:

  • od članarine;

  • 2/ od kotizacije i startnine natjecatelja na natjecanjima propisane općim aktima i pravilnicima Saveza;

  • 3/ od participacija i kotizacija za sudačke, trenerske i ine seminare, obrazovne programe, ispite i sl.;

  • 4/ od dotacija, sponzorstva, donacija, priloga i sl.;

  • 5/ korištenjem sredstava kroz financiranje programa i projekata ili kao proračunska stavka iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fondova, sredstava iz fondova Europske unije i drugih javnih izvora

  • 6/ od sredstava međunarodnih organizacija i institucija;

  • 7/ od gospodarske djelatnosti Saveza sukladno Zakonu, koji prihodi se mogu koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva udruge u Skladu sa Statutom, te se ne mogu koristiti za stjecanje dobiti za svoje članove ili treće osobe

  • 8/ druga novčana sredstva u skladu sa Zakonom

 

Članak 20. (pokretnine i nekretnine)

Savez može stjecati i otuđivati pokretnine i nekretnine u skladu sa zakonom.

 2) Odluku o stjecanju ili otuđivanju pokretnina ili nekretnina donosi Upravni odbor svojom odlukom.

 

Članak 21. (financijski plan)

Korištenje financijskih sredstava tijekom kalendarske godine obavlja se na osnovu financijskog plana koji donosi Upravni odbor na početku poslovne godine.

2) Tajnik Udruge odgovoran je za zakonitost korištenja i raspolaganja imovinom Saveza.

 

VI. UPRAVLJANJE SAVEZOM

 

Članak 22. (tijela)

Radom Saveza upravlja se putem slijedećim tijela:

  • Skupština;

  • 2/ Upravni odbor;

  • 3/ Nadzorno-stegovni odbor;

  • 4/ Sudački odbor.

2) Prava, obveze i nadležnosti tijela upravljanja Saveza uređuju se ovim Statutom, te poslovnicima o radu.

 

a) Skupština Saveza

 

Članak 23. (najviše tijelo)

Skupština Saveza najviše je tijelo upravljanja Savezom.

 

Članak 24. (nadležnost)

Skupština Saveza nadležna je za:

  • donošenje i mijenjanje Statuta Saveza i drugih općih akata i pravilnika Saveza, poglavito Natjecateljskog pravilnik, Stegovnog pravilnika i Sudačkog pravilnika;

  • 2/ donošenje Poslovnika o radu Skupštine Saveza;

  • 3/ usvajanje planova i programa rada Saveza;

  • 4/ razmatranje i usvajanje izvješća tijela Saveza;

  • 5/ odlučivanje o statusnim promjenama Saveza;

  • 6/ biranje i razrješavanje članova Upravnog odbora, te Nadzorno-stegovnog odbora;

  • 7/ biranje i razrješavanje predsjednika i tajnika Saveza;

  • 8/ utvrđivanje poslovne politike Saveza;

  • 9/ donošenje odluke o osnivanju trgovačkog društva;

  • 10/ usvajanje financijskog plana i završnog računa Saveza;

  • 11/ odlučivanje o nabavci i otuđivanju osnovnih sredstava za rad čija vrijednost premašuje 30.000,00 kn

  • 12/ odlučivanje o visini članarine, startnine i kotizacije za tekuću godinu;

  • 13/ donošenje godišnjeg plana rada;

  • 14/ odlučivanje o prestanku djelovanja i postojanju Saveza;

  • 15/ obavljanje drugih poslova iz djelokruga aktivnosti Saveza utvrđenih ovim Statutom.

 

Članak 25. (članovi)

Članovi Skupštine Saveza su svi punopravni članovi Saveza, a koje članove u Skupštini predstavlja ovlaštena fizička osoba člana ili osoba koju pismeno ovlasti ovlaštena fizička osoba člana najkasnije do početka rada Skupštine.

2) Pridruženi članovi Saveza mogu prisustvovati sjednicama Skupštine, imaju pravo na njima raspravljati i predlagati, te rasparčavati materijale, ali ne glasaju na istima.

 

Članak 26. (čelništvo)

Skupština Saveza iz svojih redova bira predsjednika, dopredsjednika i tajnika Skupštine.

2) Predsjednik Skupštine Saveza je ujedno i predsjednik Saveza.

3) Predsjednik Skupštine saziva sjednice Skupštine, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama i rukovodi radom Skupštine.

4) Tajnik Skupštine vodi zapisnik Skupštine, te obavlja tehničke poslove koje mu naloži predsjednik Skupštine (prebrojavanje glasova, kontrola snimanja sjednica i sl.).

5) Predsjednik i tajnik Skupštine Saveza zastupaju i predstavljaju Savez u zemlji i inozemstvu, a kao ovlaštene osobe za zastupanje Saveza:

  • odgovaraju za zakonitost rada Saveza

  • 2/ vode poslove Saveza sukladno odlukama skupštine, ako statutom nije drugačije propisano

  • 3/ odgovaraju za podnošenje skupštini prijedloga godišnjeg financijskog izvješća

  • 4/ dostavljaju zapisnik sa redovne sjednice skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga

  • 5/ sklapaju ugovore i poduzimaju druge pravne radnje u ime i za račun Saveza

  • 6/ obavljaju i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i aktima Saveza

6) Dopredsjednik Skupštine je ujedno i dopredsjednik Saveza, koji mijenja predsjednika Saveza u slučaju spriječenosti predsjednika, a uz ovlaštenje predsjednika. Dopredsjednik Skupštine mijenja predsjednika i u slučaju trajne spriječenosti predsjednika za obnašanjem svoje funkcije (smrti, dugotrajne teške bolesti, neuračunljivosti, bitno smanjene uračunljivosti, nemogućnosti kontakta sa predsjednikom radi promjene boravišta ili prebivališta dužem od 60 dana, gubitka poslovne sposobnosti i sl.). Svi ovi izuzeci moraju se dokazati Upravnom odboru i/ili Skupštini Saveza (obavijest o smrti, liječnički nalaz, povratnica pošte, presuda o izricanju kazne zatvora…) ili Upravni odbor mora dvotrećinskom većinom glasova isto potvrditi. Samo u slučajevima navedenim u ovom stavku dopredsjednik Skupštine zastupa ili predstavlja Savez u zemlji i inozemstvu, izuzev zastupanja u financijskom poslovanju koje nije moguće ni u kom slučaju. U slučaju kada je predsjednik trajno spriječen obnašati funkciju, dopredsjednik Saveza mora sazvati izbornu skupštinu Saveza u roku od 30 dana.

7) Likvidatora saveza bira Skupština. Mandat likvidatora je neograničen, a bilo koja skupština ga može opozvati, te na istoj skupštini mora izabrati novog likvidatora. Likvidator ima obveze definirane Zakonom o udrugama.

 

Članak 27. (sazivanje)

Predsjednik je dužan sazvati Skupštinu na zahtjev:

  • Upravnog odbora;

  • 2/ Nadzorno-stegovnog odbora;

  • 3/ jedne petine ukupnog broja članova Skupštine.

2) Upravni odbor i Nadzorno-stegovni odbor mogu sazvati Skupštinu temeljem svoje odluke, bez obzira na razlog sazivanja, a koji razlog moraju navesti u Zahtjevu za sazivanje Skupštine. Petina članova Skupštine može sazvati Skupštinu temeljem svojeg Zahtjeva koji mora biti potpisan od članova koji Skupštinu žele sazvati, a u kojem Zahtjevu mora stajati razlog sazivanja Skupštine.

3) Temeljem zahtjeva tijela ili članova iz stavka 2. ovog članka predsjednik Skupštine Skupštinu mora sazvati u roku od 15 dana. Ukoliko predsjednik odbije sazvati Skupštinu, ili to ne učini u roku od 15 dana, Skupštinu može sazvati tajnik ili drugi član Upravnog odbora ako je sazivanje tražio Upravni odbor. U istom slučaju Skupštinu saziva jedan od članova Nadzorno-stegovnog odbora ako je taj odbor tražio sazivanje Skupštine, te jedan od članova koji su tražili sazivanje Skupštine (petina članova iz stavka 2. ovog članka) kojeg su u Zahtjevu za sazivanje Skupštine ovlastili ostali članovi koji su sazivanje tražili, a što mora biti sastavni dio Zahtjeva istaknut u obliku: “Ukoliko predsjednik Skupštine ne sazove Skupštinu u roku od 15 dana, za sazivanje iste, Temeljem stavka 3. članka 27. Statuta Hrvatskog mažoret saveza, ovlaštenje ima član Skupštine”, nakon čega se upisuje ime i prezime ovlaštenog člana.

4) U slučajevima iz stavka 3. ovog članka Skupština je legalno i legitimno sazvana, pri čemu istu vodi predsjednik Skupštine, a ukoliko se na istu ne odazove, jedan od članova Skupštine kojeg bira Skupština na početku sjednice. Do izbora člana koji će voditi Skupštinu, istu vodi onaj član koji ju je sazvao.

5) Skupština Saveza saziva se redovno jednom godišnje, a saziva je predsjednik Saveza. Svakih dvije godine Skupštine je i izborna.

6) Poziv na Skupštinu s prijedlogom dnevnog reda i materijalima dostavlja se svim članovima Saveza najkasnije 15 dana prije održavanja Skupštine. U izuzetnim slučajevima predsjednik Saveza može sazvati Skupštinu i u kraćem roku, ali ne kraćem od 3 dana, pri čemu mora preduzeti sve radnje da bi svi članovi bili obaviješteni o održavanju Skupštine.

7) Obveza je članovima sudjelovati u radu Skupštine.

 

Članak 28. (dopredsjednik)

Predsjednika Skupštine u njegovoj odsutnosti zamjenjuje dopredsjednik Saveza, a prema članku 26. stavak 6. Statuta. U slučaju odsutnosti predsjednika i dopredsjednika iste zamjenjuje tajnik Saveza. Predsjednik Skupštine može dati ovlaštenje tajniku Saveza da ga zamjenjuje umjesto dopredsjednika, i to u konkretnim slučajevima koje isti mora definirati.

2) Mandat predsjednika, dopredsjednika i tajnika traje dvije (2) godine.

 

Članak 29. (javnost rada)

Rad Skupštine Saveza je javan. Javnost rada Skupštine se ostvaruje kroz pozivanje predstavnika medija i nečlanova na sjednice Skupštine, otvorenost sjednica Skupštine i drugih tijela Saveza za sve zainteresirane, kao i kroz slanja zapisnika, odluka, informacija, press-materijala i sličnim materijala medijima po završetku Skupštine. Javnost rada ogleda se i kroz izdavanje lista Saveza koji prenosi sve bitne odluke Skupštine i ostalih tijela Saveza.

2) Iznimno Skupština natpolovičnom većinom glasova može proglasiti tajnost rada, i to isključivo ukoliko će se raspravljati ili odlučivati o pitanjima:

  • koja bi mogla kompromitirati ili naštetiti ugledu Saveza (npr. o možebitnim malverzacijama trenera ili članova, sumnji o potkupljivosti sudaca isl.);

  • 2/ vezanim uz presumpcije o kojima će se po završetku Skupštine donijeti posebno priopćenje, elaborat, te stegovni ili sudski spor.

3) Skupština odlučuje na sjednicama koje mogu biti redovne ili izvanredne.

 

Članak 30. (kvorum)

Skupština može donositi pravovaljane odluke ako je sjednici nazočna polovina od ukupnog broja punopravnih članova (kvorum). U ukupnu brojku punopravnih članova ne ubrajaju se oni članovi koji nisu platili članarinu za prethodnu godinu, dočim privremeno gube pravo glasa, te se za tu Skupštinu ne ubrajaju u kvorum. Ukoliko na Skupštini nije nazočan kvorum, Skupština će pričekati 30 minuta, a potom će nastaviti sa radom uz nazočne članove Skupštine kao da kvorum postoji.

2) Odluke Skupštine donose se u pravilu javnim glasovanjem, a izuzetno se može odlučiti da se o pojedinim pitanjima glasuje tajno.

3) Odluke Skupštine su pravovaljane ako je za njih glasovala natpolovična većina od broja nazočnih glasova, osim ako ovaj Statut nalaže dvotrećinsku ili neku drugu većinu potrebnih glasova.

 

b) Upravni odbor

 

Članak 31. (upravno tijelo)

Upravni odbor Saveza je upravno (izvršno) tijelo Skupštine koja ga bira i kojoj odgovara za svoj rad.

 

Članak 32. (mandat)

Upravni odbor broji 7 članova. Predsjednik, dopredsjednik i tajnik Skupštine Saveza istovremeno su predsjednik, dopredsjednik i tajnik Upravnog odbora i njegovi su članovi imenovanjem od strane Skupštine.

2) Mandat članova Upravnog odbora traje dvije godine i može biti reizabran.

Skupština može opozvati Upravni odbor ili pojedine članove Upravnog odbora u slučaju prekoračenja ovlaštenja, ukoliko se djelatnost Upravnog odbora kosi sa zakonom ili moralnim načelima, u slučaju nepoštivanja odluka i akta Skupštine ili njenih tijela, u slučaju lošeg i neučinkovitog rada ili rada koji se kosi sa aktima ili politikom Saveza, ili pak ukoliko djelatnosti ili pojedine radnje Upravnog odbora djeluju protiv interesa ili boljitka Saveza, ili djeluje u korist konkurentskih pravnih i fizičkih osoba.

3) Ukoliko Skupština razrješava cijeli Upravnog odbor tada bira novi s punim mandatom, a ukoliko razrješava pojedine članove Upravnog odbora, Skupština tada bira nove članove Upravnog odbora na vrijeme do isteka mandata Upravnog odbora u čiji su sastav birani.

 

Članak 33. (sazivanje)

Predsjednik Upravnog odbora saziva sjednice, predlaže dnevni red, rukovodi radom Upravnog odbora, te vodi brigu o pravovaljanosti odluka i drugih akata koje je donio Upravnog odbor i Skupština Saveza.

2) Predsjednik Upravnog odbora potpisuje odluke koje donosi Upravni odbor Saveza. Ukoliko predsjednik Upravnog odbora ovlasti tajnika isti može potpisivati odluke iz ovog stavka.

3) U odsutnosti predsjednika Upravnog odbora mijenja ga tajnik Upravnog odbora.

4) Upravni odbor zasjeda po potrebi, a najmanje jednom godišnje. Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik Upravnog odbora:

  • kada ocijeni da je potrebno sazvati sjednicu;

  • 2/ na zahtjev Skupštine ili Nadzornog odbora;

  • 3/ na zahtjev najmanje četvrtine članova Upravnog odbora (dakle najmanje 2 člana)

5) Iznimno Upravni odbor može glasovati elektroničkim putem na način da se članovi Upravnog odbora ukratko upoznaju sa razlozima glasovanja te ih se pozove na očitovanje za koje pitanje mora biti postavljeno da se može odgovoriti sa „DA“ ili „NE“, uz naznaku datuma i vremena roka za očitovanje. Uz ova dva odgovora mora postojati i opcija „TRAŽIM RASPRAVU“ a ukoliko barem jedan član Upravnog odbora zaokruži ovu opciju predsjednik HMS-a otvara raspravu sa datumom i vremenom do kojeg se rasprava vodi. Nakon toga, ponovo se pristupa glasovanju sa „DA“ ili „NE“. Član koji se do roka očitovanja ne očituje smatrat će se suzdržanim.

 

Članak 34. (tajnik)

Tajnik Upravnog odbora rukovodi poslovanjem i radom stručnih službi Saveza u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktima. Tajnik Upravnog odbora poslovno je tijelo Saveza.

2) Tajnik Upravnog odbora obavlja slijedeće poslove:

  • organizira obavljanje stručnih, tehničkih i pomoćnih službi Saveza;

  • 2/ odgovoran je za zakonitost u poslovanju Saveza;

  • 3/ zaključuje pravne poslove u ime i za račun Saveza;

  • 4/ daje stručne upute djelatnicima u stručnim službama;

  • 5/ brine o provođenju odluka Skupštine i Upravnog odbora;

  • 6/ podnosi potrebna izvješća tijelima Saveza;

  • 7/ vodi zapisnik Upravnog odbora;

  • obavlja i ostale poslove prema odlukama tijela Saveza.

  • 8/ tajnik mijenja dopredsjednika po identičnim pravilima opisanim u članku 26. stavak 6. ovog Statuta.

  • 9/ odlučuje o isplatama Saveza do 10.000,00 kn, a za iznose preko 5.000,00 kn mora dobiti odobrenje predsjednika HMS-a.

3) Za svoje rad, kao i za rad stručnih službi tajnik je odgovoran Upravnom odboru Saveza.

4) Nalogodavac za izvršavanje financijsko-materijalnog poslovanja Saveza, a u skladu sa odlukom Skupštine, su predsjednik Saveza i tajnik Saveza.

5) Savez može imati izvršnog direktora, te administrativnu tajnicu. Ukoliko Savez ima izvršnog direktora on je istovremeno i tajnik Saveza, a u tom slučaju Skupština bira administrativnu tajnicu koja provodi poslove tajnika iz ovog članka a po ovlaštenju izvršnog direktora, ali ne predstavlja Savez.

 

 

Članak 35. (zadaće)

Upravni odbor Saveza obavlja sljedeće poslove:

  • provodi odluke, zaključke i preporuke Skupštine;

  • 2/ predlaže izmjene i dopune Statuta i drugih akata Saveza;

  • 3/ predlaže Skupštini program razvoja Saveza;

  • 4/ donosi potrebne odluke o organiziranju natjecanja, smotri i ostalih susreta mažoretkinja;

  • 5/ delegira suce i delegata na natjecanjima u zemlji i inozemstvu;

  • 6/ delegira natjecatelje za međunarodna natjecanja;

  • 7/ odobrava participaciju sastava koji žele sudjelovati na okupljanjima koja nemaju natjecateljski karakter u inozemstvu;

  • 8/ odobrava sudjelovanje članova na strukovnim usavršavanjima u inozemstvu;

  • 9/ preuzima stegovni postupak u prvom stupnju ukoliko nastupi šutnja Nadzorno-stegovnog odbora;

  • 10/ osigurava redovito izvješćivanje javnosti i članstva Saveza o radu i rezultatima Saveza;

  • 11/ donosi odluke o nagrađivanju, izvanrednom nagrađivanju mažoretkinja i ostalih djelatnika Saveza za postignute rezultate;

  • 12/ dodjeljuje priznanja u ime Saveza;

  • 13/ odlučuje u isplatama Saveza do 30.000,00 kn.

  • 14/ odlučuje o drugim pitanjima od značaja za rad Saveza ili koja mu u nadležnost odredi Skupština.

            2) U slučaju nedoumice u suprotnosti odluke Skupštine, Upravni odbor se mora posavjetovati sa članovima Skupštine, ili sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine.

            3) Skupština može promijeniti bilo koju odluku Upravnog odbora.

 

Članak 36. (odlučivanje)

Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova Upravnog odbora. Sjednica Upravnog odbora je pravovaljana ako je na sjednici nazočno više od 50% članova Upravnog odbora (dakle najmanje 4).

 

Članak 37. (tijela i komisije)

Upravni odbor može osnovati privremena radna tijela i komisije.

2) Upravni odbor može osnovati i stalna radna tijela i komisije, i to:

  • Komisiju za odnose sa drugim Savezima;

  • 2/ Natjecateljsku komisiju (odbor, vijeće);

  • 3/ Savjet Saveza;

  • 4/ Komisiju za suradnju sa medijima i odnose sa javnošću;

  • 5/ Komisiju za školovanje u mažoret plesu.

3) Ukoliko Upravni odbor osnuje stalna ili privremena radna tijela i komisije za iste mora donijeti Uputstvo o djelatnostima i načinu rada ili Naputak o radu.

 

c) Nadzorno-stegovni odbor

 

Članak 38. (odlučivanje i čelništvo)

Nadzorno-stegovni odbor sastoji se od tri (3) člana koji ne smiju biti članovi Upravnog odbora Saveza.

2) Odluke Nadzorno-stegovnog odbora su pravovaljane ako su izglasane dvotrećinskom većinom glasova (najmanje 2 od 3 glasa), pri čemu na sjednici mora biti najmanje ½ svih članova (najmanje 2).

3) Mandat članova Nadzorno-stegovnog odbora traje dvije godine i može biti reizabran.

4) Nadzorno-stegovni odbor među svojim članovima bira predsjednika i dopredsjednika. Predsjednik Nadzorno-stegovnog odbora saziva i vodi sjednice odbora i podnosi izvještaj Skupštini. Dopredsjednik Nazdorno-stegovnog odbora mijenja predsjednika u slučaju spriječenosti.

 

Članak 39. (zadaće)

Nadzorno-stegovni odbor skrbi o poštovanju zakona, Statuta i općih akata Saveza, financijskom poslovanju Saveza, te raspolaganju njegovom imovinom. Nadzorno-stegovni odbor odlučuje i o stegovnim mjerama protiv članova Saveza, te o žalbama i prigovorima u nadležnosti Nadzorno-stegovnog odbora koje su propisane ovim Statutom i drugim aktima Saveza.

2) Stegovne mjere o kojima odlučuje Nadzorno-stegovni odbor su (prema težini, počevši od najlakše):

  • izricanje javnih opomena za manje povrede akata Saveza;

  • 2/ izricanje ukora za ozbiljnije povrede akata Saveza;

  • 3/ zabrana rada u Savezu i pojavljivanja na svim aktivnostima Saveza odgovorne osobe člana za ozbiljnije povrede akata Saveza;

  • 4/ izricanje roka kušnje (uvjetne kazne) za zabranu nastupa i natjecanja u Republici Hrvatskoj i/ili degradaciju iz punopravnog u pridruženog člana za ozbiljne povrede akata Saveza;

  • 5/ zabrana nastupa i natjecanja u Republici Hrvatskoj za veće povrede akata Saveza;

  • 6/ predlaganje Skupštini degradiranja punopravnog člana u pridruženog člana za veće povrede akata Saveza, te za manju povredu tajnosti u radu Skupštine;

  • 7/ zabrana nastupa i natjecanja za i u ime Saveza na međunarodnim natjecanjima, za najveće povrede akata Saveza;

  • 8/ pokretanje stegovnih postupaka u raznim tuzemnim i inozemnim organizacijama ili asocijacijama za najveće povrede akata Saveza, te za veću povredu tajnosti rada Skupštine;

  • 9/ povlačenje člana ili funkcije u tuzemnim i inozemnim organizacijama ili asocijacijama u koje ga je delegirao Savez, za najveće povrede obveza iz članka 13., i 14. Statuta, te najveću povredu tajnosti rada Skupštine, kao i za nepridržavanje naputaka tijela Saveza članu odabranom za funkcije u navedenim organizacijama ili asocijacijama u koje ga delegira Savez, te za povredu interesa, ciljeva i ugleda Saveza koje učini svojim djelovanjem u navedenim organizacijama ili asocijacijama u koje ga delegira Savez.

3) Stegovne mjere iz stavka 2. ovog članka mogu biti privremene (sa zadanim rokom) ili trajne (“do daljnjega”).

4) Skupština Saveza može donijeti odluku o isključenju člana iz Saveza za razloge i na način opisan u članku 16. ovog Statuta.

5) Nadzorno-stegovni odbor može donijeti neku od stegovnih mjera navedenih u stavku 2. ovog članka u slučajevima kada član postupi prema članku 16. ovog Statuta, a neovisno o prethodnoj ili naknadnoj odluci Skupštine Saveza o isključenju iz rada Saveza.

 

c) Sudački odbor

 

Članak 40. (odlučivanje i čelništvo)

Članovi Sudačkog odbora su svi suci i sudački pripravnici koji imaju aktivnu licencu HMS-a. HMS vodi precizan spisak aktivnih licenci na temelju kojeg se ustanovljava broj članova Sudačkog odbora.

2) Sudački pripravnici sudjeluju (A) u radu Sudačkog odbora, ali ne istome ne glasuju, dok svi ostali aktivni suci sa sudačkom licencom (L, N, S, U, V, Z) imaju pravo glasa. Sudački odbor može isključiti nekog od sudaca iz ovog stavka iz svog članstva ako je barem polovica svih članova Sudačkog odbora koji imaju pravo glasa glasovala za tu odluku. Ukoliko nekom članu sudačkog odbora nadležno tijelo HMS-a oduzme licencu isti temeljem ovog Statuta gubi članstvo u Sudačkom odboru silom Statuta.

3) Odluke Sudačkog odbora su pravovaljane ako su izglasane natpolovičnom većinom prisutnih glasova, pri čemu na sjednici mora biti najmanje 1/4 svih članova Sudačkog odbora koji imaju pravo glasa iz stavka 2. ovog člana.

4) Mandat članova Sudačkog odbora nije vremenski ograničen.

5) Sudački odbor među svojim članovima bira predsjednika i dopredsjednika, a Skupština HMS-a mora verificirati ovu odluku na prvoj slijedećoj sjednici. Predsjednik Sudačkog odbora saziva i vodi sjednice Sudačkog odbora, podnosi izvještaj Skupštini, te delegira suce. Dopredsjednik sudačkog odbora mijenja predsjednika u slučaju spriječenosti. Mandat predsjednika i dopredsjednika Sudačkog odbora je dvije godine.

 

Članak 41. (zadaće)

Sudački odbor ima slijedeće zadaće:

  • odlučivati o licencama i napredovanju u licencama sudaca u Republici Hrvatskoj

  • 2/ analizirati natjecanja i suđenje sudaca

  • 3/ raspravljati o kršenju Kodeksa sudaca i delegata HMS-a i drugih akata od strane sudaca

  • raspravljati o pritužbama i žalbama timova vezano uz natjecanja

  • 4/ raspravljati o izmjenama pravila natjecanja u HMS-a te pravilnika koji reguliraju natjecanja, te inicirati izmjene tih pravila

2) Sudački odbor je neovisno tijelo.

 

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 42. (usaglašavanje)

Opći akti Saveza moraju se donijeti i usuglasiti sa odredbama ovog Statuta u roku od šest (6) mjeseci nakon njegovog donošenja.

2) Sve sporove i sukobe interesa u Savezu članovi će rješavati sukladno Zakonu o udrugama.

 

Članak 43. (prestanak djelovanja)

Savez prestaje djelovati prema zakonskim odredbama. U slučaju prestanka djelovanja HMS-a sva imovina Saveza prelazi u vlasništvo Doma za djecu i omladinu (nezbrinutu i napuštenu djecu), Vladimira Nazora 49, 10000 Zagreb.

 

Članak 44. (tumačenje)

Autentično tumačenje odredbi ovog Statuta daje Skupština HMS-a.

 

Članak 45. (izmjene Statuta)

            Statut Saveza donosi Skupština Saveza dvotrećinskom većinom glasova svih prisutnih članova Skupštine Saveza. Izmjene i dopune Statuta vrše se na način i po postupku predviđenim za njegovo donošenje.

            Sve opće akte i pravilnike, te izmjene i dopune istih vrše se na način na koji se donosi, izmjenjuje i dopunjuje Statut Saveza.

            2) Odluku o prestanku rada Saveza donosi Skupština dvotrećinskom većinom svih predstavnika članova.

 

Članak 46. (donošenje)

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja.

 

 

U Slunju, 10. travnja 2016.                                             

Predsjednik HMS-a

Alen Šćuric IDCV

SUDAČKI PRAVILNIK

NATJECATELJSKI PRAVILNIK (2018)

I. OSNOVNE ODREDBE

 

Članak 1.

Natjecateljski pravilnik Hrvatskog mažoret saveza (u daljem tekstu: Natjecateljski pravilnik), propisuje vrste, način i tijek, te uvjete natjecanja, kao i način ocjenjivanja na natjecanjima u Republici Hrvatskoj, koja organiziraju članice Hrvatskog mažoret saveza (u daljem tekstu: Saveza), sam HMS ili treća osoba u ime gore navedenih.

Natjecateljski pravilnik uređuje i međusobne odnose natjecatelja, sudaca, Natjecateljskog odbora, mažoret-sastava / timova mažoretkinja (u daljnjem tekstu: mažoret-sastava) na natjecanjima i nadležnih organa HMS-a.

 

Članak 2. (Natjecateljski odbor)

Skupština Saveza i Upravni odbor, prema ovlaštenju, u skladu sa Statutom, mogu imenovati Natjecateljski odbor.

Natjecateljski odbor:

  • vodi brigu da se natjecanja odvijaju po važećim pravilima Saveza;

  • priprema kalendare natjecanja;

  • vodi evidenciju o natjecanjima, rezultatima natjecanja i njihovom napredovanju;

  • predlaže Upravnom odboru pojedine mažoret-timove na međunarodna natjecanja, a u skladu sa postignutim rezultatima istih na državnim natjecanjima iz ovog Natjecateljskog pravilnika ranga za koji se međunarodno natjecanje odvija;

  • predlaže Upravnom odboru izmjene i dopune Natjecateljskog pravilnika;

  • obavlja druge zadatke u skladu sa Natjecateljskim pravilnikom.

Ukoliko Natjecateljski odbor nije imenovan njegovu funkciju obnaša Upravni odbor.

Članak 3. (suci i delegat)

Suce i delegate HMS-a određuje HMS prema svojim pravilima. Suci i delegati Saveza moraju imati položen ispit znanja opisan u Kodeksu sudaca i delegata.

Suci imaju ulogu ocjenjivati pojedine sastave prema pravilima i odredbama Natjecateljskog pravilnika, te prema dobrim pravilima struke, a u skladu sa važećim pravnim propisima u Republici Hrvatskoj, Kodeksom sudaca i delegata, te Sudačkim pravilnikom HMS-a.

Delegat HMS-a ima ulogu pratiti regularnost natjecanja, te poštivanje Natjecateljskog pravilnika, Statuta i ostalih akata HMS-a prilikom natjecanja, ili pak u slučaju neregularnih natjecanja na okupljanjima mažoretkinja koja nemaju natjecateljski karakter (smotre, festivali, igre i sl.). Delegat HMS-a osim ovlasti i obveza iz Natjecateljskog i drugih pravilnika, ima pravo prekinuti svako natjecanje ili nenatjecanje iz članka 11. ovog pravilnika i zabraniti članovima Saveza prethodno ili dalje participiranje u istom. Delegat Saveza je na natjecanju, po položaju viši od sudaca.

 

II. VRSTE I ORGANIZACIJA NATJECANJA

 

Članak 4. (vrste natjecanja)

U Republici Hrvatskoj mogu se organizirati slijedeća natjecanja:

             - međunarodna natjecanja;   

             - državna natjecanja;

             - regionalna i lokalna natjecanja;

Međunarodna natjecanja su natjecanja u Republici Hrvatskoj na kojima sudjeluje jedan ili više mažoret-sastava iz inozemstva uz aktivno ili pasivno prisustvo mažoret-sastava iz Republike Hrvatske, te identična takva natjecanja koja se održavaju u inozemstvu uz participiranje mažoret-sastava iz Republike Hrvatske.

Državna natjecanja su natjecanja na razini cjelokupne Republike Hrvatske i mogu biti:

             - Prvenstvo Republike Hrvatske;

             - mažoret-kup;

             - ostala natjecanja mažoretkinja (turniri isl.).                       

 

Članak 5. (prvenstvo)

Prvenstvo Republike Hrvatske službeno je i najviše državno natjecanje za titulu Prvaka Republike Hrvatske.

Prvenstvo Republike Hrvatske organizira se jednom godišnje. Republiku Hrvatsku na kompetentnim međunarodnim natjecanjima predstavlja najbolje rangiran/i mažoret-tim/ovi na adekvatnom natjecanju u Republici Hrvatskoj.

 

Članak 6. (kup)

Mažoret-kup kupsko je natjecanje koje se sastoji od najmanje tri kupska natjecanja koja su ravnomjerno raspoređena kroz kalendarsku godinu. Titulu pobjednika kupa Republike Hrvatske i prelazni pehar mažoret-sastav dobiva aritmetičkom sredinom rang-mjesta zavrijeđenih na susretima verificiranim kao natjecanja za mažoret-kup, a koji pehar, u slučaju pobjede na svim natjecanjima kupa u toj godini, ostaje u njegovom trajnom vlasništvu. Da bi jedno natjecanje bilo kup-natjecanje mora ga verificirati Skupština Saveza, a na prijedlog Natjecateljskog odbora.

Ostala natjecanja mažoretkinja (turniri i sl.) sva su natjecanja na razini Republike Hrvatske koja se ne mogu svrstati u niti jedno od natjecanja iz članka 5. i članka 6. stavak 1. ovog pravilnika.

U Republici Hrvatskoj nisu dozvoljena “otvorena” prvenstva, tj. natjecanja na kojima se pozivaju natjecatelji iz drugih država, a u slučaju regionalnih ili županijskih prvenstava iz drugih regija ili županija. Otvorena međunarodna natjecanja najstrože se zabranjuju, a jedini oblik međunarodnih natjecanja je reguliran člankom 4. stavkom 2. ovog pravilnika i u kompetenciji je Saveza.

 

Članak 7. (regionalna i lokalna) - članak se privremeno suspendira

Regionalna natjecanja imaju identična pravila kao i državna natjecanja (pozivanje, ocjenjivanje, suđenje, natjecateljska pravila), osim što se organiziraju na razini više županija. Prilikom prijave regionalnog natjecanja organizator mora točno navesti županije koje se na natjecanju natječu, uz pravilo da županije moraju međusobno graničiti. Regionalno natjecanje ne smije obuhvaćati više od 9 županija.

Lokalna natjecanja organiziraju se prema pravilima za regionalna natjecanja iz stavka 1. ovoga članka, i to na razini jedne ili dijela jedne županije u Republici Hrvatskoj. Prilikom prijave lokalnog natjecanja organizator mora precizno odrediti koje područje županije obuhvaća natjecanje.

 

Članak 8. (izvedba natjecanja)

Izvedbu svakog natjecanja mažoretkinja mora odobriti nadležan organ HMS-a na način uređen ovim pravilnikom.

Organizator je u potpunosti moralno i materijalno odgovoran za izvedbu natjecanja.

 

Članak 9. (međunarodna)

Organizacija međunarodnih natjecanja i Prvenstva Republike Hrvatske u nadležnosti je HMS-a. Operativnu izvedbu takvih natjecanja HMS može povjeriti zainteresiranom mažoret-sastavu ili nekom drugom organizatoru uz podršku jednog mažoret-sastava (suorganizator). Suorganizatoru HMS vrši konstantnu kontrolu i daje detaljne naputke kojih se suorganizator mora pridržavati, uz mogućnost oduzimanja operativne izvedbe. Sve strukovne radnje (suci, pravila, raspis, pozivi, korespondencija...) u nadležnosti su HMS-a.

Međunarodna natjecanja u pravilu se odvijaju prema ovom pravilniku, pri čemu se usuglašavaju i sa pravilima međunarodnih asocijacija ili ine organizacije. Pravilnik međunarodne asocijacije na međunarodnim natjecanjima ima prednost nad pravilnicima HMS-a, a ako su pravila ovih pravilnika u kontradikciji upotrebljavaju se pravila međunarodne asocijacije, osim ako HMS-ovim pravilnicima nije drugačije navedeno.

Članak 10. (organizacija natjecanja)

Organizacija natjecanja koja nisu navedena u članku 9. Natjecateljskog pravilnika u nadležnosti je HMS-a, jedne od članica Saveza (mažoret-sastav) ili nestrukovne organizacije, ako to HMS odobri. Operativna izvedba takvih natjecanja u nadležnosti je organizatora, a sve ostalo (suci, pravila, raspis, pozivi, korespondencija...) izvodi se prema ovom pravilniku.

Nestrukovna organizacija može biti organizator natjecanja iz stavka 1. ovog članka kao i iz članka 9. ovog pravilnika, samo i isključivo prema verificiranoj licenci HMS-a, uz isključivo poštivanje svih pravila HMS-a, a posebno Statuta i Natjecateljskog pravilnika. U protivnom slučaju članice HMS-a (mažoret-sastavi), pod prijetnjom sankcija, pa i isključenja, ne smiju participirati u natjecanjima. Skupština HMS-a, Upravni odbor, Natjecateljski odbor, Nadzorno-stegovni odbor, Sudački odbor ili pak delegat Saveza odlučuju da li nestrukovna organizacija poštuje ili ne poštuje navedena pravila, te može uskratiti pravo organizacije natjecanja prije, za vrijeme ili poništiti natjecanje nakon samog natjecanja.

Članak 11. (nenatjecateljski nastupi)

Mažoret-sastav ili neka nestrukovna organizacija mogu organizirati nastupe koji nemaju natjecateljski karakter, s namjerom prikazivanja svoje djelatnosti, populariziranja mažoretkinja, i/ili stjecanja financijskih sredstava za svoje djelatnosti. Nastup iz ovog članka smatra se takvim ako objedinjuje 5 ili više mažoret-sastava. Organizator nastupa i mažoret-sastav koji sudjeluje u takvom nastupu, ili je na njega pozvan, mora, što je hitnije moguće, obavijestiti HMS o istome. Ukoliko organizator ili mažoret-sastav ne postupi na ovaj način smatrat će se kao da je organizirao i/ili sudjelovao na neregularnom natjecanju, te će se protiv njega pokrenuti stegovni postupak, uključujući i sankciju isključenja iz HMS-a.

Bez obzira što karakter takvog nastupa nije natjecateljski istome mora prisustvovati povjerenik HMS-a (delegat ili sudac HMS-a, član Upravnog ili Nadzorno-stegovnog odbora Saveza, tajnica ili direktor HMS-a ili član nekog drugog odbora ili tijela), i to na trošak organizatora. Organizator pokriva trošak prijevoza i to do najviše 100 km u jednom smjeru za kartu vlakom drugog razreda.

Ukoliko povjerenik primijeti da je nastup u suprotnosti sa ovim Pravilnikom, posebno ako nastup ima bilo kakav natjecateljski ili ocjenjivački karakter (za najljepšu izvedbu, najsimpatičniju koreografiju, najskladniji nastup, najbolju izvedbu i sl.), nastup mora osporiti, a mažoret-sastavima mora zabraniti daljnje sudjelovanje.

Članak 12. (broj natjecatelja)

Ukoliko na natjecanju sudjeluje manje od 3 mažoret sastava ili neformacije zlatnu medalju osvojio je tim koji ima najmanje 70 bodova prosječno po svim sucima, ako je osvojio/la 60-69 bodova srebrnu medalju, te ako je osvojio/la 50-59 bodova brončanu medalju. Ukoliko je osvojeno manje bodova od 50 sastav odnosno neformacija ne osvaja medalju. Ako oba sastava imaju između 50 i 59 bodova, onaj sa više bodova osvaja srebrnu medalju, dok sastav sa manje bodova osvaja brončanu medalju.

Sve formacije ili neformacije koje osvoje 70 i više bodova dobivaju zlatnu medalju. Sve formacije ili neformacije koje osvoje 60-69,9 bodova dobivaju srebrnu medalju. Sve formacije ili neformacije koje osvoje 50 do 59,9 bodova dobivaju brončanu medalju. 

U slučaju da se natječu tri ili više sastava, a ni jedan ne osvoji neku od medalja po broju osvojenih bodova, zlatnu će osvojiti onaj koji ima najviše bodova, srebrnu onaj koji je drugi po osvojenim bodovima, a brončanu onaj koji je treći po broju bodova, dok će svi ostali dobiti medalju ili neće osvojiti medalju sukladno bodovima.

Formacije, ali ne i neformacije, koje osvoje 80 i više bodova nazivaju se prvacima Republike Hrvatske.

III. FORMALNOSTI ORGANIZACIJE NATJECANJA

Članak 13. (datumi natjecanja)

HMS organizira:

  • regionalna i županijska (lokalna) prvenstva između 1. listopada i 15. travnja

  • državno prvenstvo između 15. travnja i 15. srpnja

  • sudjelovanje hrvatskih sastava na Europskom prvenstvu

HMS raspisuje natjecanje najmanje 30 dana prije samog natjecanja.

Članak 14. (kandidature)

Timovi mažoretkinja dužni su svoje kandidature za izvedbu natjecanja u idućoj kalendarskoj godini dostaviti Natjecateljskom odboru najkasnije do Skupštine HMS-a ili do sedam dana prije redovne Skupštine HMS-a.

Timovi mažoretkinja mogu naknadno istaknuti svoju kandidaturu, ali samo na slobodne termine.

Ukoliko niti jedan mažoret-sastav ne dostavi kandidaturu do sedam dana prije redovne Skupštine HMS-a za organiziranje Prvenstva Republike Hrvatske tada se kao organizator pojavljuje HMS na čelu sa Upravnim odborom.

U tom slučaju Upravni odbor HMS-a može naplatiti dodatne kotizacije za natjecanje.

 

Članak 15. (formalnosti suorganizatora)

Suorganizator natjecanja dužan je uplatiti sve troškove i izvršiti sve obveze natjecanja koji su navedeni u Elaboratu organizacije prvenstva.

HMS potpisuje ugovor sa suorganizatorom natjecanja kojim se on obvezuje na odredbe stavka 1. ovog članka.

Članak 16. (startnina)

Na svim natjecanjima svi mažoret-sastavi su obvezni prije početka natjecanja uplatiti startninu HMS-u. Prikupljena startnina upotrebljava se za djelovanje HMS-a, prvenstveno za organizaciju natjecanja, školovanje sudaca, koreografa, trenera i sl. Visina startnine iznosi:

 

Prvenstvo i mažoret kup RH:

  • formacija po mažoretkinji 75 kn

  • par 350 kn

  • solo 175 kn      

Regionalno natjecanje:

  • formacija po mažoretkinji 40 kn

  • par 180 kn

  • solo 90 kn

Lokalno natjecanje:

  • formacija po mažoretkinji 20 kn

  • par 90 kn

  • solo 45 kn

Ona formacija koja u isto vrijeme nastupa u više od jedne kategorije u istom dobnom razredu jednu kategoriju plača po punoj cijeni, a drugu kategoriju plača u iznosu od 50%.

Mažoret-sastav koji nije uplatio startninu ili dospjelu članarinu nema pravo sudjelovanja na natjecanju.

Organizatori natjecanja dužni su predati prikupljenu startninu.

Delegat HMS-a dužan je organizatoru predočiti punomoć kojom dokazuje svoju funkciju delegata. Punomoć izdaje administracija HMS-a za svako natjecanje pojedinačno.

Članak 17. (akontacija)

HMS može propisati akontaciju koja je garancija za dolazak sastava na prvenstvo, a koja se zadržava ukoliko se sastav ne pojavi na natjecanju, neovisno o razlogu nepojavljivanja. Ukoliko se sastav pojavi na natjecanju iz akontacije se naplaćuju startnine, a preostali iznos se prebacuje na članarine HMS-u.

Skupština HMS-a određuje visinu startnina, kotizacija i akontacija za natjecanja u Republici Hrvatskoj.

 

Članak 18. (raspis)

Raspis natjecanja šalje se na propisanom obrascu, a mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:

  • naziv i sjedište organizatora

  • vrstu i naziv natjecanja

  • datum i mjesto održavanja natjecanja

  • rok i adresu za prijavu

  • visinu akontacije, te rok i način uplate akontacije

Po isteku roka iz raspisa natjecanja HMS mora poslati kvalifikacijsku listu svim sudionicima koja mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:

  • vrsta i naziv natjecanja

  • datum i mjesto održavanja natjecanja

  • krajnje vrijeme za dolazak na akreditiranje

  • vrijeme službenih treninga

  • definiranje geografskog obujma za natjecanja manja od državnog

  • imena i prezimena sudaca i delegata

  • visinu startnine i kotizacije

  • popis natjecatelja prema kategorijama

Timovi mažoretkinja moraju poštivati rokove navedene u raspisu natjecanja, a ukoliko prijavu pošalju nakon isteka roka administracija može odlučiti ne prihvatiti ovu prijavu. Ukoliko administracija ustanovi da prijava koja je stigla nakon roka nije rezultirana željom da se zlorabe pravila registracija ili participira u kategoriji koja je prihvatljivija radi broja ili kvalitete učesnika, administracija može prihvatiti naknadu prijavu uz prethodnu suglasnost predsjednice HMS-a. Ukoliko pak administracija posumnja da nije takav slučaj poslati će predmet na odlučivanje Upravnom odboru. Administracija ima pravo i bez konzultacije Upravnog odbora ili predsjednice HMS-a odbiti naknadnu registraciju ukoliko je ona došla svega par dana prije natjecanja, a dovršena je većina pripremnih administrativnih i/ili kompjuterskih predradnji za održavanje natjecanja, dočim bi naknadna registracija bitno poskupila ili zakomplicirala izmjene tih radnji ili održavanje natjecanja.

 

Članak 19. (autorska prava)

Fizička ili pravna osoba koja kao gledatelj, snimatelj ili u drugom svojstvu nazoči prvenstvu ili drugoj aktivnosti HMS-a svojom nazočnošću prihvaća uvjete ovog članka Natjecateljskog pravilnika, te prihvaća činjenicu da je natjecanje ili druga aktivnost HMS-a u vlasništvu HMS-a, te su sva prava u vlasništvu HMS-a i da manifestacija nije općeg javnog karaktera neovisno o javnoj površini na kojoj se odvija i koje je korištenje i/ili zakup definiran između HMS-a i uprave lokalne zajednice. Stoga HMS u bilo kojem trenutku može zabraniti sudioniku, natjecatelju, gledatelju, predstavniku sastava, snimatelju ili bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi prisustvo natjecanju ili drugoj manifestaciji, zbog remećenja javnog reda i mira, kršenja autorskih prava, kršenja pravilnika HMS-a ili drugih razloga, i to bez obveze objašnjavanja razloga za ovakvu odluku. HMS ima pravo uporabiti silu prilikom udaljavanja takvih osoba, te u krajnjem slučaju pozvati i policiju.

HMS ima striktnu obvezu poštivanja i zaštite autorskih prava natjecatelja na natjecanjima, te sudionika drugih aktivnosti HMS-a. Iz tog razloga HMS ima pravo zabraniti video, audio ili drugo elektroničko snimanje natjecanja i drugih aktivnosti HMS-a, distribuciju i prodaju tih materijala, te objavljivanje materijala u bilo kojem mediju. HMS može sa pojedinom TV kućom, organizacijom ili fizičkom osobom sklopiti ugovor kojim dozvoljava neku od aktivnosti iz ovog stavka, pri čemu taj ugovor mora precizno definirati pod kojim uvjetima se može izvršiti snimanje, te distribucija, prodaja ili objavljivanje materijala. Pod distribucijom, prodajom ili objavljivanjem smatra se objava na TV-u, internetu, emitiranje na javnom mjestu ili bilo kojem mjestu gdje se okupio veći broj gledatelja, ili objava na nekom drugom mediju.

HMS će dozvoliti snimanje materijala iz stavka 2. ovog članka predstavnicima mažoret timova ili privatnim osobama uz obvezu akreditiranja takvih osoba, nošenja akreditacije, bipseva i drugih oznaka, striktnog ponašanja u zonama snimanja koji se definiraju posebnom odlukom administracije HMS-a, te poštivanja naputaka delegata, sudaca, povjerenika za sigurnost, voditelja press ureda, producenta, zaštitara i ostalih službenih osoba HMS-a. Ovo se posebno odnosi na snimanja u zoni B i C, tj. borilištu gdje su pravila izuzetno striktna i svako i najmanje odstupanje od istoga biti će razlog trajnog udaljavanja iz te zone.

HMS može naplatiti akreditiranje snimanja iz stavka 2. i 3. ovog članka, a koja naplata nije plaćanje ili kupovina autorskih prava, već plaćanje dodatnih troškova vezanih uz izolaciju i zaštitu zona za snimanje, nadzor snimanja, nadzor možebitnog kršenja autorskih prava, izdavanje akreditacija, bipseva i drugih oznaka, postavljanje i provođenje pravila snimanja, angažiranih zaštitara, administrativnih i drugih financijskih obveza vezanih uz snimanje. Bez obzira na plaćanje akreditacije osoba iz stavka 2. i 3. ovog članka nema pravo distribucije ili objavljivanja snimke u medijima iz stavka 1. ovog članka bez isključive i pismene odluke HMS-a. Sve snimke snimljene na natjecanju i drugoj aktivnosti HMS-a mogu se koristiti isključivo u privatne svrhe, osim ako HMS nije pismeno dozvolio konkretnoj pravnoj ili fizičkoj osobi distribuciju, prodaju, objavljivanje ili emitiranje takve snimke. Uklanjanje možebitnih snimki, te troškovi postupka nepoštivanja ovog članka ugovora idu isključivo na trošak pravne ili fizičke osobe koja je izvršila distribuciju, prodaju, objavljivanje ili emitiranje snimke, a na što takva osoba pristaje svojom nazočnošću na natjecanju ili drugoj aktivnosti HMS-a temeljem pravila iz stavka 1. ovog članka. Ukoliko HMS ukloni osobu iz zone snimanja sukladno ovom članku nema obvezu vračanja uplate akreditacije.

HMS u načelu neće braniti fotografiranje natjecanja ili druge aktivnosti HMS-a, te objavu fotografija osima ako iste nisu kršenje autorskih prava sastava ili HMS-a, ako iste ne štete ugledu sastava ili HMS-a, vrijeđaju ćudoređe ili stvaraju javnu sablazan, ako iste krše pozitivno zakonodavstvo Republike Hrvatske, ako potiču na pedofiliju ili druge nezakonite radnje, ako krše Statut ili neki drugi pravilnik HMS-a, te ako to odluči Upravni odbor iz nekih drugih razloga. U svim ovim slučajevima pravna ili fizička osoba o svom trošku hitno mora ukloniti fotografiju sa medija na kojem je obavljena, a ako to ne učini isto će učiniti HMS na trošak te osobe, a koja na isto pristaje svojom nazočnošću na natjecanju ili drugoj aktivnosti HMS-a što je definirano u stavku 1. ovog članka.

HMS ima pravo sankcionirati mažoret sastav, koreografa, trenera ili službenu osobu tima ukoliko ustanovi da su njegovim činjenjem prekršena autorska prava drugih sudionika natjecanja ili druge aktivnosti HMS-a, pa sve do oduzimanja licenci takvim osobama, zabrani natjecanja ili sudjelovanja na drugim aktivnostima HMS-a, te financijskom sankcijom. Kršenje autorskih prava može se odnositi na kopiranje ili zlorabljenje glazbe, uniforme, koreografskih cjelina ili protokolarno-ceremonijalnih radnji, u cijelosti ili u samo jednom dijelu cjeline.

 

IV. ORGANIZATOR NATJECANJA I DELEGAT

 

Članak 20. (organizator)

Organizator natjecanja dužan je:

  • osigurati sredstva za pokrivanje troškova sudaca i delegata HMS-a (putni troškovi, troškovi smještaja i prehrane, novčana naknada sucima...);

  • osigurati svlačionice za suce i natjecatelje;

  • osigurati prostore dovoljne dužine i širine za izvođenje natjecanja, a u skladu sa ovim pravilnikom i drugim aktima HMS-a;

  • pripremiti pehare, priznanja i nagrade za natjecatelje, primjereno nivou natjecanja;

  • javno objaviti startnu listu;

  • javno razglasiti službene rezultate natjecanja;

  • delegatu HMS-a predati novac prikupljen od startnine mažoret-timova;

  • osigurati uvjete iz Natjecateljskog pravilnika;

  • osigurati sve ostale neophodne uvjete za neometan tijek natjecanja (policija, osiguranje, razglas, pozornica isl.).

Organizator mora u potpunosti poštivati Elaborat organizacije prvenstva kao temeljni dokument organizacije bilo kojeg natjecanja mažoretkinja u Republici Hrvatskoj.

 

Članak 21. (delegat)

Delegat saveza odgovara za neometan tijek natjecanja u skladu sa ovim pravilnikom (članak 3.), a naročito za:

  • točnu evidenciju mažoret-timova koji nastupaju;

  • kontrolu valjanosti registracije mažoret-timova registriranih pri HMS-u;

  • prikupljenu startninu;

  • pravovremenu javnu objavu rezultata;

  • pravilan tijek natjecanja i poštivanje Natjecateljskog pravilnika i drugih akata HMS-a;

  • pravilno izračunavanje rezultata;

  • podjelu diploma, priznanja, pehara i ostalih nagrada;

  • javno objavljivanje ocjena i rezultata po završenom natjecanju.

Delegat Saveza ima pravo uskratiti jednom ili više mažoret-sastava, ili pak svim mažoret-sastavima sudjelovanje u natjecanju ukoliko se organizator, natjecatelj, suci ili treća osoba ne pridržavaju Natjecateljskog pravilnika ili drugih akata Saveza, ili pozitivnih pravnih propisa Republike Hrvatske.

Delegat Saveza zaprima žalbe i primjedbe na rezultate natjecanja i dostavlja ih Natjecateljskom odboru i/ili upućuje na postupak ulaganja prigovora na rezultate natjecanja.

 

V. KLASIFIKACIJSKA PRAVILA

 

Članak 22. (regije)

Državnom prvenstvu prethodi regionalno prvenstvo.

U Republici Hrvatskoj regionalna prvenstva održavaju se u četiri regije:

  • Istočna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska;

  • Središnja Hrvatska kojoj pripadaju županije: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Zagrebačka;

  • Zapadna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Istarska, Karlovačka, Primorsko-goranska i Sisačko-Moslavačka;

  • Južna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska.

 

Članak 23. (izostanak sa regionalnog) - suspendira se članak

Ukoliko se mažoret-sastav ili neformacija prijavio za regionalno prvenstvo na propisanom obrascu, a ono nije održano isti može sudjelovati na Državnom prvenstvu no uz 50% uvećanu cijenu startnine, te bez prava besplatnog smještaja, besplatne prehrane i drugih privilegija koje ostvaruju sastavi koji su na regionalnom prvenstvu sudjelovali.

HMS može postaviti i druge kriterije i motivacije za mažoret-sastave koji su sudjelovali na regionalnom prvenstvu.

 

Članak 24. (kvalifikacije)

Regionalno prvenstvo može imati sustav potpune kvalifikacije za Državno prvenstvo, no savez o ključu za kvalifikaciju, kao i o kvalifikacijskim kvotama mora donijeti posebna pravila ili Pravilnik.

Istovremeno sa regionalnim natjecanjem organizator može organizirati i jedno ili više županijskih i/ili lokalnih prvenstava.

 

VI. FORMACIJSKA PRAVILA

 

Članak 25. (veličina formacije i dobni razredi)

Sastavi koji se natječu moraju prijaviti formaciju od najmanje 7 do najviše 25 mažoretkinja. Jedna od mažoretkinja mora obnašati funkciju predvodnice.

Mažoret-sastavi se mogu natjecati u slijedećim dobnim razredima:

  • kadetski sastavi - od 8 do 11 godina;

  • juniorski sastavi - od 12 do 14 godina;

  • seniorski sastavi - od 15 do 25 godina;

  • veteranski sastavi - starije od 26 godina.

Iznimno se dopušta da sastav broji 40% djevojaka iz susjednog dobnog razreda. Iako se mažoretkinje stare 7 godina ili mlađe ne mogu natjecati samostalno, mogu biti natjecateljice u kadetskom sastavu kao izuzetak.

Svaka pojedinačna mažoretkinja tijekom kalendarske godine ima onoliko godina koliko je imala dana 1. siječnja te godine u 00:01 sat, neovisno o tome je li naknadno prema datumu rođenja morala promijeniti dobni razred. Stanje 1. siječnja vrijedi do 31. prosinca tekuće godine, a u slučaju kvalifikacijskog regionalnog i pripadajućih lokalnih prvenstava, i to samo za ta natjecanja, vrijedi još i do 30 dana prije organizacije Državnog prvenstva iduće godine.

Oduzet će se 0,5 bodova za svaku mažoretkinju koja istovremeno pleše u više od jednog dobnog razreda istog tima. U ovom slučaju kaznit će se sastav starijeg dobnog razreda. Mažoret-timovi će prilikom registracije natjecatelja morati predati ispunjene liste na kojima će morati posebno i jasno naglasiti koje djevojke plešu u više formacija. Timovi koji neće ispuniti rubrike obrazaca u kojima se traži ovaj podatak ili će isti namjerno ili nenamjerno prekriti biti će kažnjeni novčanom kaznom od 1.500,00 kn. U slučaju ponavljanja ovog prekršaja delegat će pokrenuti nadzorno-stegovni postupak protiv mažoret-tima.

 

Članak 26. (registracija)

Zabranjena je dvojna registracija, tj. zabranjeno je da jedna mažoretkinja istovremeno pleše u dva ili više tima.

Dozvoljena je preregistracija mažoretkinja, no takva mažoretkinja tada više ne može plesati u prethodnom klubu nego samo i isključivo u novom klubu. Preregistracija nije moguća od prvog dana Državnog prvenstva do posljednjeg dana Europskog prvenstva. Iznimno Upravni odbor HMS-a može dozvoliti timu preregistraciju radi Europskog prvenstva pri čemu tim mora detaljno objasniti razloge preregistracije. Ovaj izuzetak nije moguć za mažoretkinje koje plešu u nekom drugom timu koji se registrirao za navedeno Europsko prvenstvo. Sastavi koji bi namjerno prekršili pravila iz ovog stavka biti će kažnjeni novčanom kaznom od 2.500,00 kn.

Najstrože je zabranjeno plesanje mažoretkinja registriranih u Republici Hrvatskoj u nekom drugom timu sa sjedištem izvan Republike Hrvatske bez ispisa iz hrvatskog registra. Ispis iz registra nije moguć između prvog dana državnog prvenstva i posljednjeg dana Europskog prvenstva. Sastavi koji bi namjerno prekršili pravila iz ovog stavka biti će kažnjeni novčanom kaznom od 5.000,00 kn, te možebitnim pokretanjem nadzorno-stegovnog postupka.

 

Članak 27. (uniformiranost i rekviziti)

Dozvoljeno je natjecanje u štapovima i palicama. Štap je dužine 75 centimetara i kraći, dok je palica dužine 76 centimetara i duža. Štap je težine 400 grama i lakši, dok je palica težine 401 gram i teža. Sve odredbe ovog pravilnika koje se odnose na štap odnose se i na palicu osim ako pravilnik izrijekom ne propisuje drugačije.

Formacija mora biti odorirana (uniformirana) uz dozvoljena određena funkcionalna odstupanja (drugačija odora predvodnice, oznake statusa, činova, rodnih pripadnosti i sl.). Mažoretkinje sa palicom moraju imati klasične uniforme sa čizmama, kapama, haljinom ili sako sa suknjom.

 

VII. PRAVILA IZVOĐENJA I OCJENJIVANJA

 

A) ZAJEDNIČKA PRAVILA

 

Članak 28. (primjena zajedničkih pravila)

Kriteriji navedeni u ovom poglavlju (Zajednička pravila) odnose se na oba plesna izražaja mažoretkinja (paradni defile i statičnu koreografiju).

Sve odredbe ovog pravilnika koje se odnose na paradni defile su do daljega suspendirane i ne provode se.

 

Članak 29. (sinkronizacija)

OCJENJUJE SE SINKRONIZACIJA cjelokupne formacije. Od sinkronizacije sastava može odstupiti jedino predvodnica sastava, a iznimno i pojedine grupacije sastava.

Odstupanjem od sinkronizacije ne smatra se tzv. “zrcalno plesanje”, tj. plesanje u kojem jedna strana formacije pleše potpuno oprečno drugoj strani formacije, uz identične plesne korake i pokrete, pri čemu dijelovi formacije koji “zrcalno plešu” moraju biti jednake veličine.

Odstupanjem od sinkronizacije ne smatraju se niti radnje mažoretkinja kojima se mijenja formacija, tj. pokreti kojima mažoretkinje prelaze iz jedne sinkronizirane i definirane formacije u drugu sinkroniziranu i definiranu formaciju. Definirana formacija je ona formacija koja se stabilizira i kao takva traje dovoljno dugo da bi se mogla prepoznati kao formacija.

Ukoliko pojedine grupacije formacije odstupaju od cjelokupne sinkronizacije isto mora biti koreografski jasno, precizno i sinkronizirano izvedeno, i globalno formacijski vidljivo, te uklopivo u sinkronizaciju cijelog sastava (npr. solo dionica grupe od 4 mažoretkinje, dionica tehniciranja sa štapom, pripremna istupanja radi novih figura i sl.).

Istupanje pojedine grupacije iz sinkronizacije mora biti što kraće. Ukupna pojedina odstupanja ne smiju biti duža od 50% cjelokupne koreografije. Svako nedozvoljeno odstupanje od sinkronizacije povlači negativne bodove.

 

Članak 30. (ritmička ujednačenost)

OCJENJUJE SE RITMIČKA UJEDNAČENOST cjelokupne formacije. Od zadanog ritma ne smije odstupiti niti jedna članica formacije, uključujući i predvodnicu.

Iznimno sastav ili dio sastava može prekinuti sa ritmičkim slijedom, ali nikako ispasti iz njega, ako je to potrebno za stanoviti specifičan vid plesnog izražaja (npr. zaustavljanje paradnog koraka zbog dionice tehniciranja sa štapom).

Istupanje pojedine grupacije iz ritmičke ujednačenosti mora biti kratko. Ukupna pojedina odstupanja ne smiju biti duža od 25% cjelokupne koreografije. Svaki nedozvoljeni istup iz ritmičke ujednačenosti povlači negativne bodove.

 

Članak 31. (jednakopravnost i neprimjerenost elemenata)

U koreografiranju paradnog defilea i statične koreografije mora se voditi briga o jednakopravnosti i jednakoj zastupljenosti:

- plesnih koraka

- promjena formacija i formacijskih figura

- tehniciranja sa štapom

Ova tri elementa su ravnopravna i imaju po trećinu snage u ocjeni. Kažnjava se preferiranje samo jednog od ta tri elementa.

Kažnjava se neprimjeren plesni korak, promjena formacija ili tehniciranje sa štapom. Neprimjerenost se može manifestirati u neprimjerenoj uniformi ili dijelu uniforme (kažnjava se u općem dojmu), neprimjerenosti koreografije tradicionalnim vrijednostima mažoret-plesa i neprimjerenost dobnom uzrastu (kažnjava se u umjetničkom dojmu), te neprimjerenost glazbe mažoret-plesu (kažnjava se u općem dojmu).


Članak 32. (glazba)

Mažoret-sastavi svoj paradni defile i statičnu koreografiju izvode samo i isključivo na glazbu propisanu u ovom članku. Izvođenje programa na neku drugu vrstu glazbe sankcionirati će se.

Glazba mora biti koračnica ili neka druga melodija 2/4 (dvočetvrtinske) ili 4/4 (četveročetvrtinske) mjere.

Formacije i neformacije sa palicama moraju plesati na klasičnu koračnicu iz 19. stoljeća ili ranije koju izvodi klasičan orkestar i to puhači orkestar, limena glazba, marching band, brass band, percussion band (orkestar udaraljki), simfonijski ili filharmonijski orkestar. Zabranjena je upotreba bilo kakvih električnih orkestara, ritam naprava ili kompjutersko muziciranje

Mažoretkinje sa štapovima mogu plesati na bilo koju glazbu. Kompjutersko muziciranje, električni instrumenti, ritam naprave i kompjuterski efekti mogu biti samo prateći instrumenti ili efekti i ne mogu biti dominantni u cjelokupnom glazbenom broju. Ovi instrumenti ne smiju biti solo instrument ili efekt više od 4 mažoret-osmice (32 dobe) u komadu, odnosno ne više od 30% cjelokupnog glazbenog broja sveukupno, a u slučaju kršenja ove odredbe isto se sankcionira kao neprimjerena glazba. Ekstremne vrste glazbe koje nisu primjerene mažoret uniformi kao što su disko-folk, punk, havy-metal, techno, rave, house, underground i slični moderni stilovi sankcioniraju se kao neprimjerena glazba.

Neformacije u štapu mogu plesati na bilo koju glazbu, uz ograničenje stavka 2. ovog članka koji vrijedi i za neformacije.

U glazbenoj podlozi pjevanje nije zabranjeno, no pjevani dio mora biti inferioran i služiti isključivo instrumentalnoj glazbi. Pjevani dio mora biti kraći od 50% dužine glazbenog broja defilea ili koreografije. Ukoliko pjevani dio prelazi 50% dužine glazbenog broja glazba će se sankcionirati kao nepropisna. (ovaj stavak stavljen je izvan snage do daljnjega temeljem odluke 17. Skupštine HMS-a, 23.1.2011.)

Pravila stavka 1, 3, 4, 5. i 6. ovog članka ne odnose se na neformacijske programe. Pravila stavka 2. (obveze 2/4 ili 4/4 mjere) odnose se i na neformacijske programe.

Tempo glazbene podloge nije ograničen i stvar je odabira svakog sastava.

Ukoliko se koračnica prekida ne smije se prekidati ritmička ujednačenost.

Svi plesni izražaji mogu se izvoditi na živu glazbu. U slučaju plesanja na živu glazbu sastavi mogu dovesti svoje orkestre. U koreografiranom programu zabranjeno je kretanje orkestra izvan mjesta označenog za isti.

Nepropisna glazba je svaka ona glazba koja nije sukladna stavku 2. i stavku 3. ovog članka i sankcionira se sa 0,6 do 9,9 negativnih bodova. Neprimjerena glazba definirana u stavku 4. ovog članka sankcionira se sa 0,6 do 3,0 negativnih bodova

 

Članak 33. (ulaz i izlaz)

Ulazni i izlazni dio statične koreografije ne smije trajati više od 30 sekundi svaki. Vrijeme ulaza se počinje računati kada prva mažoretkinja stane na crtu ocjenjivačkog dijela (12X12) metara, a vrijeme izlaznog dijela se prestaje računati kada prva mažoretkinja stane na istu tu crtu. U protivnom slučaju sastav će se sankcionirati smanjenjem ocjene općeg dojma. Ova ocjena dodjeljuje se sveukupno u smanjenju ocjene općeg dojma opisano u članku 58. stavak 2. i ne računa se po svakoj sekundi prekršaja.

Ulazni dio paradnog defilea smatra se onaj dio od kada je započela glazba pa do momenta od kada se računa vrijeme ocjenjivačkog dijela, a izlazni dio paradnog defilea smatra se onaj dio od kada se prekida računanje vremena ocjenjivačkog dijela pa dok ne stane glazba.

Ulazni dio statične koreografije smatra se onaj dio od kada je prva mažoretkinje stupila u pozornicu za izvođenje statične koreografije pa do stanke prije ocjenjivačkog dijela, a izlaz se smatra onaj dio od stanke nakon ocjenjivačkog dijela pa dok prva mažoretkinja nije izašla iz pozornice za izvođenje statične koreografije.

Dolazak iz B1 zone u B3 zonu i odlazak iz B3 zone u B2 zonu mora biti najkraći mogući, a u slučaju izuzetno dugog vremena kojeg sastav utroši za ove radnje suci mogu isto sankcionirati smanjenjem ocjene općeg dojma.

 

B) PARADNI DEFILE

 

Članak 34. (definiranje paradnog defilea)

Paradni defile je plesni izražaj mažoretkinja koji se izvodi u kretanju prema naprijed, a zaustavljanja ili kretanja unazad su izuzetak.

 

Članak 35. (staza)

Paradni defile se izvodi u mimohodu dužine 65 metara (ocjenjuje se mimohod od kontinuiranih 60 metara između startne i ciljne crte). Sastavni dio staze za paradni defile je i prostor za ulazak i izlazak koji mora biti najmanje 6 i najviše 12 metara dugačak, širine 6 metara. Iznimno prostor za ulazak i izlazak koji se organizira u dvorani može biti dugačak 5 metara. Dozvoljava se oscilacija staze za defile ili prostora za koreografiju od 5%.

U stazi za mimohod može biti 0 do 3 zavoja, gdje zavoji zajedno imaju najviše 270 stupnjeva, pri čemu svaki zavoj ne smije imati više od 230 stupnjeva, a zavoji manji od 60 stupnjeva ne smatraju se zavojima.

Staza za paradni defile mora biti tvrde jednolične podloge (nije dozvoljena meka podloga kao što je npr. trava, te nejednolična podloga kao što je npr. šljunak, betonske ploče sa deniveliranim razmacima i sl.), širine 6 metara.

Staza za paradni defile mora biti bez kosina (uspona ili padova). Iznimno delegat HMS-a uz konzultacije sa sucima može dozvoliti manje kosine na stazi, ako iste ne utječu na kvalitetu izvedbe.

 

Članak 36. (trajanje defilea)

Stazu za paradni defile mažoret-sastav mora prijeći za maksimalno 2 minute.

Mjerenje vremena trajanja paradnog defilea započinje trenutkom kada prva mažoretkinja prijeđe startnu liniju, a zaustavlja se kada prva mažoretkinja prijeđe ciljnu liniju.

Nije dozvoljeno prekidanje ritma ili potpuno stajanje formacije (radi promjene pjesme ili formacije), osim ako se ne radi o statičnim figurama. Ukoliko sastav izvodi statične figure ili se kreće obrnuto od smjera kretanja defilea isto mora biti kratko i koreografski jasno.

 

Članak 37. (orkestar)

U paradnom defileu se ne smiju ocjenjivati kretnje, formacije, koreografije i izgled pratećeg orkestra. Ako orkestar aktivno sudjeluje u koreografiji mažoret-sastava ocjenjuje se samo dio koji se odnosi na mažoretkinje, a zanemaruje se participiranje orkestra u koreografiji i/ili formaciji.

 

Članak 38. (zavoji)

U paradnom defileu suci će usmjeriti pozornost na specifičnost plesanja u mimohodu, a dodatan element ocjenjivanja je zavijanje i skretanje, sa posebnim osvrtom na izvođenje figura u zavojima.

 

C) STATIČNA KOREOGRAFIJA

 

Članak 39. (definiranje statične koreografije)

Statična koreografija je plesni izražaj mažoretkinja koji se izvodi na pozornici ili omeđenom prostoru (u daljem tekstu: pozornici).

 

Članak 40. (pozornica)

Pozornica za izvođenje statične koreografije veličine je 12 x 12 metara. Pozornica ili omeđeni prostor mora biti izrađen od tvrdog jednoličnog materijala, a što je opisano u članku 35. stavak 3. ovog pravilnika. Kosine na pozornici ili omeđenom prostoru iznimno dozvoljene u članku 35. stavak 4. ovog pravilnika nisu dozvoljene u slučaju koreografiranog programa. Prostor za ulaz i izlaz mora imati minimalno 120 m2, od čega niti jedna stranica prostora ne smije biti manja od 5 metara, a minimalno 30 m2 mora biti predviđeno isključivo za ulazak i isto toliko isključivo za izlazak sastava, te minimalno 60 m2 mora biti predviđeno za zajednički ulazno-izlazni prostor.

Pozornica ne smije biti podignuta, odnosno od tla smije biti povišena za najviše 30 centimetara. Ukoliko pozornica nije u istom nivou sa okolinom mora oko podija od 12 x 12 metara na svim dijelovima imati još najmanje 4 metra praznog prostora u istoj visini sa pozornicom. U ovom slučaju mora biti konstruirana i rampa za ulazak koja mora biti minimalno 3 metra široka, te imati maksimalni nagib od 20% (na svaki metar visine, najmanje 5 metara dužine). Ukoliko jedna strana pozornice ima više od 6 metara širine od ruba podija nije potrebno konstruiranje rampe. Ova strana ne smije biti strana na kojoj je sudačka tribina.

 

Članak 41. (trajanje koreografije)

Statična koreografija ne smije biti kraća od 2 minute (120 sekundi) niti duža od 4 minute (240 sekundi). U neformacijskim programima statična koreografija ne smije biti kraća od minute (60 sekundi) niti duža od dvije minute (120 sekundi).

Ocjenjuje se dio od prve pauze do druge pauze, dok se uvodna - dolazna (prije prve pauze) i završna - odlazna (nakon druge pauze) koreografija ne smije ocjenjivati. Pauza je mirovanje sastava bez glazbe. Svaka pauza mora trajati oko 5 sekundi.

Mažoret-sastav obvezan je pozdraviti suce pri dolasku i odlasku sa pozornice za statičnu koreografiju. Da bi pozdrav bio ispravan barem predvodnica mora držati prste jedne ruke na obodu kape ili čelu glave najmanje 4 dobe (1/2 mažoret osmice) neprekidno. Ukoliko mažoret sastav ne pozdravi ili pozdrav nije učinjen dovoljno jasno da ga suci zapaze, isto će se sankcionirati. Pozdrav nije obvezan kod paradnog defilea.

 

 

D) NEFORMACIJSKI PROGRAMI

 

Članak 42. (neformacijski dobni razredi)

Mažoretkinje se mogu natjecati u neformacijskim programima u koje se ubrajaju solo (ples samo jedne mažoretkinje) i par (ples dvije mažoretkinje).

Neformacijski programi mogu se plesati u kadetskom, juniorskom i seniorskom dobnom razredu. Pojedina mažoretkinja smije plesati samo u jednom neformacijskom programu jedne kategorije (solo ili par) no može istovremeno plesati u nefomaciji sa štapom i sa palicom (npr. istovremeno solo sa štapom i par sa palicom) .

U neformacijskim programima nisu dozvoljeni izuzeci od dobnih razreda, tj. mažoretkinje se mogu natjecati samo i isključivo u svom dobnom razredu.

   Poseban i izvanredan oblik neformacijskog natjecanja je „prvi korak“ natjecanje solo mažoretkinja uzrasta 4 do 9 godina. „Prvi korak“ ocjenjuje samo jedan sudac na podiju minimalno 2x2 metra, u trajanju do 45 sekundi uz unaprijed propisane osnovne elemente plesa, kretanja u prostoru i tehniciranja sa štapom, te uz unaprijed propisanu glazbu. Sve ove elemente HMS šalje detaljno opisane natjecateljima u raspisu natjecanja. Ovaj plesni oblik može se izvoditi u uniformi ili sportskoj opremi koja se sastoji od tenisica, suknjice/tajce/šorca, te sportske majice. Ovisno o osvojenim bodovima natjecatelji se nagrađuju medaljom sa zlatnom štapom ako osvoje 20-30 bodova, srebrnim štapom ako osvoje 10 do 19 bodova ili brončanim štapom ako osvoje 1 do 9 bodova. Startnina za „Prvi korak“ je 75,00 kn neovisno o rangu natjecanja. Na ovaj poseban oblik neformacijskog programa se ne odnose ostali članci vezani uz neformacije.

 

Članak 43. (neformacijska ograničenja)

Neformacijski programi ne plešu paradni defile, te se na njih ne odnose pravila paradnog defilea. Neformacijski ples ocjenjuje se po identičnim pravilima kao i formacijski, no na isti se ne primjenjuju ona pravila koja se odnose isključivo na formaciju. Sva pravila koja se iz formacije, na bilo koji način, mogu primijeniti na neformacijski ples primjenjuju se.

Svaka mažoretkinja koja se natječe u solu ili paru mora na istom natjecanju plesati u formaciji tog sastava (identičnog tima i identičnog dobnog razreda), te u identičnoj odori (uniformi) u kojoj pleše i u sastavu. Rezervne mažoretkinje ne smatraju se plesačicama u formaciji. Mažoretkinja čija formacija (sastav) ne sudjeluje na natjecanju ne može se na istom natjecati. Za Europsko prvenstvo HMS izdaje potvrdu da je mažoretkinja sudjelovala u formaciji Državnog prvenstva dočim se može natjecati u neformacijskom programu Europskog prvenstva čak i ako se njena formacija (sastav) nije kvalificirala na Europsko prvenstvo.

Neformacije, neovisno o broju osvojenih bodova, ne smije se nazivati prvakom Republike Hrvatske. Kršenje ove odredbe sankcionirati će se suspenzijom od natjecanja u neformacijskim oblicima od najmanje 2 (dvije) godine, te najstrožim kaznama HMS-a.

 

Članak 44. (elementi neformacija)

U neformacijama suci će posebno cijeniti:

  • korištenje cijelog podija, pri čemu se od mažoretkinja traži konstantno kretanje u prostoru, dok se statične figure moraju svesti na najmanju moguću mjeru

  • raznolikost i maštovitost plesnih koraka

  • neformacija mora imati jednake udjele plesnih koraka i tehniciranja sa štapom, uz poseban naglasak da neformacija nije vježba tehniciranja štapom nego plesna koreografija uz uporabu štapa

  • osnovna odlika neformacije je originalnost plesne izvedbe, te se ponavljanje originalnih elemenata rigorozno kažnjava

  • u neformacijama se posebno potiče kreativnost i scenska izvedba (scenske figure, “priča”, gestikulacija, neverbalna komunikacija sa publikom, sucima i međusobno...)

  • kod neformacija se inzistira na povezanosti plesnih koraka međusobno, te sa tehniciranjem sa štapom, a kažnjava se nepovezanost plesnih koraka i/ili tehniciranja sa štapom, tj. segmentalni slijed ili cjepkanje pojedinih elemenata koreografije

  • obzirom na neograničenost glazbe rigoroznije se kažnjava glazba koja se ponavlja godinama

 

VIII. OSNOVNI UVJETI NATJECANJA

 

Članak 45. (treniranje)

Svakom mažoret-sastavu može se osigurati redovito treniranje tijekom natjecanja, a prema potrebama sastava.

 

IX. DISKVALIFIKACIJSKI I NEOCJENJIVAČKI ELEMENTI

 

Članak 46. (diskvalifikacija)

Suci moraju donijeti odluku o diskvalifikaciji ako:

- sastav nije sastavljen isključivo od djevojaka;

- sastav ima formaciju sa manje od 7 ili više od 25 mažoretkinja, solo ima više od jedne mažoretkinje i par ima manje ili više od dvije mažoretkinje;

- se u sastavu natječu mažoretkinje dobnog razreda koji nije susjedni, ili ako se u sastavu natječe više od 40% djevojaka iz susjednog dobnog razreda, osim u neformacijskim programima gdje svi natjecatelji moraju biti propisanog dobnog razreda, bez izuzetaka, a u protivnom slučaju se diskvalificiraju;

- se sastav koristi pomagalima koja nisu dozvoljena uključujući i više štapova od propisanog broja;

- sastav ne želi plesati neki od plesnih izražaja (koreografirani program i/ili paradni defile);

- jedna ili više mažoretkinja u neformacijskom programu ne pleše istovremeno u formaciji (sastavu) istog tima i istog dobnog razreda, te u identičnoj odori (uniformi) u kojoj pleše u formaciji (sastavu) pri čemu se diskvalificira taj neformacijski program, a ne sastav (formacija).

 

Članak 47. (nesankcionirajući elementi)

Ne sankcioniraju se slijedeći elementi:

  • odstupanje predvodnice od sinkronizacije;

  • tzv. “zrcalno plesanje” i pokreti promjena formacije definirani u članku 29. ovog pravilnika;

  • odstupanje od sinkronizacije ako je isto ukupno kraće od 50% cjelokupne koreografije i izvedeno prema pravilima odstupanja od sinkronizacije;

  • istupanje iz ritmičke ujednačenosti ako je isto ukupno kraće od 25% cjelokupne koreografije i izvedeno prema pravilima odstupanja od ritmičke ujednačenosti.

Svi elementi koji se ne sankcioniraju ne smatraju se greškom ni pod kojim uvjetom.

 

Članak 48. (neocjenjivajući elementi)

Suci ne smiju ocjenjivati slijedeće elemente:

  • pokreti predvodnice kojima određuje plesne figure, promjene formacija ili početak koreografije;

  • paradni defile izvan ocjenjivačkog dijela od 60 metara staze za paradni defile;

  • izvođenja prije prve i nakon druge pauze statične koreografije;

  • kretanje, formacija i izgled pratećeg orkestra.

Elementi iz prethodnog stavka svrstavaju se u opći dojam.

X. OCJENJIVANJE

 

Članak 49. (raspon ocjena)

U ocjeni umjetničkog i tehničkog dojma raspon ocjena znači:

 

  •       0-4    sastavi ekstremno loše kvalitete

  •       5-9    sastavi vrlo loše kvalitete

  •   10-14    sastavi osrednje kvalitete

  •   15-19    prosječno kvalitetni sastavi

  •   20-24    vrlo dobri sastavi

  •   25-29    izvrsni (odlični) sastavi

  •        30     savršeni sastavi

Od ove ocjene suci će oduzeti potreban broj negativnih bodova za pojedine elemente koje mu dozvoljava ovaj pravilnik (npr. neprimjerenosti koreografije tradicionalnim vrijednostima mažoret-plesa u umjetničkom dojmu).

 

Članak 50. (umjetnički dojam)

Za umjetnički dojam dodjeljuje se maksimalno 30 bodova, pri čemu se ocjenjuje:

  • umjetnička vrijednost, ljepota, težina i originalnost koreografije (neovisno o samoj izvedbi iste);

  • ljepota i težina, raznolikost i maštovitost, te originalnost plesnih koraka (neovisno o samoj izvedbi istoga);

  • raznolikost, maštovitost, originalnost i dinamičnost formacija i formacijskih figura, te ljepota i težina promjena formacija (neovisno o samoj izvedbi istih);

  • prilagođavanje plesnih koraka iz drugih plesova plesu mažoretkinja;

  • uklopljivost tehniciranja sa štapom u ukupnu koreografiju;

  • uloga, utjecaj i koreografija predvodnice;

  • prilagođavanje i paset koreografije odabranoj melodiji i tempu.

U koreografiji je zabranjeno dizanje mažoretkinja, postavljanje glave u niži položaj tijela izuzev ruku, te ostale akrobatske figure izuzev tehniciranja sa štapom.

Ocjena umjetničkog dojma odgovara na pitanje: “Koliko se meni sviđa zamišljena koreografija, plesni koraci i promjene formacija pri čemu zanemarujem samu izvedbu?”

 

Članak 51. (tehnički dojam)

Za tehnički dojam dodjeljuje se maksimalno 30 bodova, pri čemu se ocjenjuje:

  • ljepota (visina dizanja koljena i stopala, ispruženost prstiju, način gaza, položaj noge i stopala) i ujednačenost stupovnog koraka;

  • poravnatost redova i kolona u formacijama i formacijskim figurama, ujednačenost formacije i pravilna izmjena formacija te postavljanje formacijskih figura;

  • tehnička izvedba plesnih koraka;

  • sinkronizacija plesnih koraka sa tehniciranjem sa štapom;

  • držanje tijela i oblik figure plesačice koji se ne odnosi se na fizički izgled (izraz lica, držanje glave, ramena, ruku, prsa, struka i bokova), te “komunikacija sa publikom”.

Ocjena tehničkog dojma odgovara na pitanje: “Kako je koreografija izvedena od pojedinačne mažoretkinje neovisno o tome sviđa li mi se koreografija ili ne, tj. neovisno o tome kakav umjetnički dojam imam o koreografiji?”.

 

Članak 52. (kažnjavanje asinkronizacije)

Suci dodaju slijedeći broj pozitivnih bodova za sinkronizaciju, sukladno veličini sastava i to za:

  • formacija od 07 do 12 mažoretkinja = 4 boda;

  • formacija od 13 do 16 mažoretkinja = 6 bodova;

  • formacija od 17 do 20 mažoretkinja = 8 bodova;

  • formacija od 21 do 25 mažoretkinja = 10 bodova.

Istovremeno oduzimaju se bodovi za nedozvoljena odstupanja od sinkronizacije i ritma:

  • teža i duža1,1 do 2,9 boda

  • teža i kraća – lakša i duža0,6 do 1,0 boda

  • lakša i kraća (manja odstupanja)0,1 do 0,5 boda

Prilikom odmjeravanja sankcije iz ovog članka, ali i drugih članaka, suci odmjeravaju koliko je ta pogreška teška u usporedbi sa pogreškom pada štapa, pri čemu se uzima u obzir kao da je vrijednost sankcije za svaki pad štapa 0,4 boda neovisno o veličini formacije.

 

Članak 53. (bodovi tehniciranja)

Za tehniciranje sa štapom dodjeljuje se maksimalno 30 bodova i to na slijedeći način:

  • izvodi se standard figure I stupnja - 0 bodova

  • izvodi se standard figure II stupnja - 0 do 5 bodova

  • izvodi se standard figure III stupnja - 0 do 10 bodova

  • izvodi se standard figure IV stupnja - 5 do 15 bodova

  • izvodi se standard figure V stupnja - 10 do 20 boda

  • izvodi se standard figure VI stupnja - 15 do 25 bodova

  • izvodi se standard figure VII stupnja - 20 do 30 bodova

Standard izvođenja nekog stupnja pretpostavlja izvođenje tog stupnja unutar standarda koje postavlja Sudački odbor, neovisno o tome je li formacija povremeno izvodila figure višeg ili nižeg stupnja.

Formacija može izvoditi figure sa štapom samo sa onoliko štapova koliko ima mažoretkinja.

Nikakvi drugi rekviziti prilikom mažoret-plesanja nisu dozvoljeni, izuzev zviždaljke koju smije koristiti samo predvodnica za davanje signala za početak figure ili koreografije.

 

Članak 54. (stupnjevi tehniciranja)

I. stupanj tehniciranja sa štapom su svi oni pokreti sa štapom u kojem se štap ne koristi dinamično već statično, tj. to su one figure koje bi se umjesto sa štapom mogle izvoditi i sa nekim drugim rekvizitom ili čak i bez rekvizita (npr. držanje štapa u ruci, pomicanje statičnog štapa gore-dolje, na stranu, pomicanje ruke sa statičnim štapom i sl.).

II. stupanj tehniciranja sa štapom su sve osnovne figure sa štapom a to su vodoravna vrtnja (“kuhanje”) ili okomita vrtnja (“osmica”), te sve varijacije ovih vrtnji sa jednom rukom (od tijela, ka tijelu, polovina osmice, u raznim smjerovima kao npr. gore-dolje i sl.).

III. stupanj tehniciranja sa štapom su vrlo jednostavne figure, a to su:

  • figure podržavanja okomite vrtnje ispred tijela tzv. “sunce” i to u svim kombinacijama (iza leđa, iznad glave, sa poluokretom)

  • figure okomite vrtnje uz obilježavanje kružnice oko tijela tzv. “zvjezdica” i to u svim kombinacijama (osnovna, ubrzana, iza leđa, ispod noge u različitim varijacijama)

  • figure vrlo jednostavnog lebdenja (kada štap nema kontakta ni sa kojim dijelom ruke neko vrijeme), a koje se baca kratko uz izuzetno jednostavno odbacivanje i prihvaćanje štapa.

IV. stupanj tehniciranja sa štapom su lake figure, a to su:

  • figure koje se izvode između prstiju i to vodoravno i okomito

  • figure koje se izvode u kombinaciji sa nekim drugim dijelom tijela kao što su vrtnje oko natkoljenice, potkoljenice i gležnja, struka, preko leđa, oko vrata i ručnih zglobova, tzv. rolovi

  • figure lakšeg lebdenja štapa u kojem je prisutan jedan od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak (element koji se izvodi između odbacivanja i dobacivanja, tj. tijekom lebdenja štapa)

  • figure vrlo jednostavnog dobacivanja štapa (izmjene štapova između mažoretkinja pri čemu štap mora neko vrijeme lebdjeti) pri čemu štap leti kratko, a odbacivanje i prihvaćanje štapa mora biti izuzetno jednostavno.

V. stupanj tehniciranja sa štapom su srednje teške figure, a to su:

  • figure “flipa” (konstanto podržavanje lebdeće rotacije preko palca)

  • figure koje se izvode na dlanu i na jagodicama prstiju (bez podržavanja vrtnje nekim drugim dijelom tijela)

  • figure prelamanja u lebdenju dva štapa (kada jedna mažoretkinja baci dva štapa koji u svom letu mijenjaju i međusobno križaju pravac), ili kada se prilikom lebdenja štapa drugi štap prebaci u drugu ruku najmanje figurom III. stupnja tehniciranja sa štapom

  • figure srednje teškog lebdenja štapa pri čemu su prisutna dva od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak

  • figure “lansea” (lebdenje štapa iz rotacije preko palca - tzv. lebdeća modifikacija “flipa”) bez okreta

  • figure lakšeg dobacivanja štapova u kojem je prisutan jedan od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak

VI. stupanj tehniciranja sa štapom su vrlo teške figure, a to su:

  • figure “flipa” pri čemu se drugom rukom istovremeno izvodi najmanje figura II. stupnja tehniciranja sa štapom

  • figure vrlo teškog lebdenja štapa pri čemu su prisutna tri od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak

  • figure “lansea” sa jednim okretom

  • figure srednje teškog dobacivanja štapa pri čemu su prisutna dva od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak

VII. stupanj tehniciranja sa štapom su ekstremno teške figure, a to su:

  • figure ekstremno teškog lebdenja štapa pri čemu su prisutna sva četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa i zadatak

  • figure “lansea” sa dva okreta za formacije i sa tri okreta za neformacije

  • figure vrlo teškog dobacivanja štapova pri čemu su prisutna tri od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak

  • figure u kojima se štap konstantno rotira vratom, podlakticom i nadlakticom, a da pritom za vrijeme konstantne vrtnje nema nikakvih kontakata sa prstima, šakom ili nekim drugim dijelom tijela sa kojima je rotacija uobičajna

  • figure sa tri štapa (lebdenje tri štapa).

 

Članak 55. (elementi tehniciranja)

Osim umješnosti izvođenja figura sa štapom konačna ocjena tehniciranja sa štapom sadržava i:

  • broj različitih figura sa štapom;

  • čestost promjena i brzina promjena figura sa štapom;

  • težina i brzina pojedine figure sa štapom;

  • dužina lebdenja štapa (bacanje štapa u zrak), te način i sigurnost u odbacivanju i dohvatu;

  • sigurnost u tehniciranju sa štapom;

  • korištenje lijeve i desne ruke, posebno lakoća tehniciranja sa lijevom rukom i čestost promjena iz ruke u ruku;

  • korištenje ostalih dijelova tijela (npr. noge, glave, ramena...);

  • sinkronizacija tehniciranja sa štapom i plesnih koraka, te težina plesa pri izvođenju figura sa štapom (da li se samo stoji, stupa ili pleše pri izvođenju pojedinih figura sa štapom);

Korištenje lijeve ruke prilikom tehniciranja sa štapom dodatno se nagrađuje u ocjeni tehniciranja sa štapom.

Figure tehniciranja sa štapom koje se izvode sa obje ruke ili se pri izvođenju sa jednom rukom istovremeno izvode i vrlo teški plesni koraci i/ili promjene formacija, te ukoliko su figure tehniciranja sa štapom izvedene ekstremno umješno i brzo mogu se, prema ocjeni sudaca, kategorizirati za jedan stupanj više od propisane kategorizacije.

Članak 56. (negativni bodovi za tehniciranje)

U ocjeni tehniciranja sa štapom zabranjeno je uzimati u obzir količinu padova štapova na zemlju, koji se posebno kažnjavaju.

Svaki doticaj štapa sa tlom smatra se padom štapa, osim ako je istovremeno bilo koji dio štapa u ruci mažoretkinje. Za svaki pad štapa oduzima se

  • 0,5 bodova za neformacije;

  • 0,5 bodova ako formacija ima od 7 do 12 mažoretkinja;

  • 0,4 boda ako formacija ima 13 do 16 mažoretkinja;

  • 0,3 boda ako formacija ima 17 do 20 mažoretkinja;

  • 0,2 boda ako formacija ima 21 do 25 mažoretkinja.

Svako pomicanje koje je rezultiralo hvatanjem štapa ne može se sankcionirati (u asinkronizaciji) sa više negativnih bodova nego da je sam štap pao. Kod ekstremno teških elemenata tehniciranja sa štapom neznatna pomicanja se toleriraju i ne sankcioniraju se uopće. Konstantna pogreška sastava u tehniciranju štapa iz ovog stavka rezultira smanjenjem pozitivnih bodova u tehniciranju štapom.

Ukoliko mažoretkinja podigne štap, koji je pao, brzo i relativno neprimjetno, oduzet će joj se samo i isključivo bodovi za pad štapa, obzirom da je asinkronizacija i aritmija dizanja štapa sadržana u negativnim bodovima za pali štap. No, ukoliko odlazak po štap traje dugo ili je ekstremno nezgrapno napravljen, sudac može dodati negativne bodove za asinkronizaciju i/ili aritmiju.

Mažoretkinja koja se tijekom lebdenja ili dobacivanja štapa ne okrene ili ne napravi neki drugi zadatak iako je cijela formacija zadatak napravila kaznit će se najmanje sa vrijednošću dva pada štapa u asinkronizacijama (referentni primjer: sve pripadnice formacije su se jednom okrenule prilikom lansea, a jedna mažoretkinja to nije napravila, te je sankcija 0,8 bodova).

Mažoretkinja koja štap nije izbacila u lebdenje ili dobacivanje, iako je ostatak formacije to napravio kaznit će se najmanje sa vrijednošću dva pada štapa u asinkronizacijama (referentni primjer: 0,8 bodova).

U tehniciranju sa štapom ograničava se broj okreta prilikom lebdenja ili dobacivanja štapova na 2 za kadetske formacije, 3 za ostale formacije i 4 za neformacije. Formacija ili neformacija koja će imati nelegalna bacanja (više od propisanih) kažnjavat će se sa 0,6 do 9,9 bodova ovisno:

  • o količini nelegalnih bacanja,

  • radi li se o solo dionici ili cijeloj formaciji,

  • o broju dodatnih okreta.

Negativni bodovi iz stavka 7. ovog članka daju se paušalno, na kraju ocjenjivanja, tj. nije matematički kalkulirana količina.

Članak 57. (opći dojam)

Za opći dojam moguće je dodijeliti od 0 do 10 bodova pri čemu se ocjenjuju

  • ljepota odora,

  • ljepota mažoretkinja, sa posebnim osvrtom na predvodnicu,

  • razlika u godinama i visini mažoretkinja,

  • odabrana glazba (tj. sviđa li se sucu glazbeni broj, a ne kako je on uklopljen u koreografiju),

  • pokreti predvodnice kojima određuje plesne figure, promjene formacija ili početak koreografije,

  • ulazak i izlazak sa staze za paradni defile,

  • izvođenje prije prve i nakon druge pauze(samo za statičnu koreografiju),

  • kretanje, formacije i izgled pratećeg orkestra.

Ocjena općeg dojma ne daje se za svaki pojedini element općeg dojam, nego za sve elemente zajedno i male je snage u ukupnoj ocjeni sastava.

I. OSNOVNE ODREDBE

 

Članak 1.

Ovaj Sudački pravilnik određuje način suđenja sudaca HMS-a (u daljem tekstu: sudaca), na natjecanjima HMS-a (u daljem tekstu: natjecanjima).

Sudački pravilnik sadrži i odredbe koje se odnose na delegata natjecanja.

 

Članak 2. (sudac)

Sudac HMS-a je službena osoba koja jedina može ocjenjivati mažoret-sastave u natjecanjima mažoretkinja u Republici Hrvatskoj, a u skladu sa aktima HMS-a.

Jedan od sudaca, kojeg na jednak način kao i suce bira predsjednik Sudačkog odbora, glavni je sudac. Glavni sudac je “primus inter pares” i uloga mu je strogo formalna. Glavni sudac ima obvezu kontaktirati sa delegatom, organizatorom i natjecateljima, te voditi sjednice sudaca.

Glavni sudac prati regularnost djelovanja sudaca i sudačkih pripravnika te o možebitnim neregularnostima obavještava delegata natjecanja.

Delegat je po položaju viši od sudaca i ukoliko je delegatova odluka u kontradikciji sa odlukom sudaca provodit će se odluka delegata, a suci o istome moraju najhitnije obavijestiti Upravni i Sudački odbor HMS-a.

 

Članak 3. (osnovni akti suđenja)

Osnovni akti suđenja u mažoret-plesu u Republici Hrvatskoj su Natjecateljski pravilnik, Kodeks sudaca i delegata, i ovaj Sudački pravilnik. Sva tri ova akta imaju jednaku snagu.

 

II. OBVEZE SUDACA PRIJE POČETKA NATJECANJA

 

Članak 4. (nedolazak sudaca)

U slučaju da se jedan ili više sudaca ne pojavi na natjecanju natjecanje se privremeno prekida. Po privremenom prekidu natjecanja delegat pokušava kontaktirati predsjednika Sudačkog odbora. Ukoliko je delegirano više sudaca od limitiranog broja, povući će iz natjecanja onoliko sudaca koliko je potrebno da ostane barem limitirani broj sudaca. U protivnom slučaju predsjednik Sudačkog odbora delegira novog suca.

Ukoliko delegatu ne uspije kontaktiranje predsjednika Sudačkog odbora, delegat i preostali suci na zatvorenoj sjednici glasaju prvenstveno o povlačenju sudaca prema pravilu stavka 2. ovog članka, a ako to nije moguće glasaju o zamjenskom sucu. Glasanje se vrši natpolovičnom većinom nazočnih, pri čemu delegat mora glasati. Ukoliko je broj nazočnih paran, delegat glasa sa dva glasa. Ukoliko je broj nazočnih manji od 3 delegat prekida natjecanje do daljnjega. U tom slučaju natjecanje se može nastaviti tek nakon odluke predsjednika Sudačkog odbora.

Zamjenski sudac može biti bilo koji licencirani sudac do kojeg može doći delegat pri čemu se mora voditi računa da odabir suca bude među nekim od nazočnih sudaca ili sudaca u neposrednoj blizini mjesta održavanja natjecanja (uključujući i samog delegata natjecanja), kako bi se natjecanje nastavilo u što kraćem roku. Delegat natjecanja, može biti sudac samo ako istovremeno ima sudačku licencu.

Po nalaženju rješenja, natjecanje se hitno nastavlja, a sve odluke do tada valjano donesene su regularne.

U slučaju nedolaska glavnog suca na natjecanje, glavni sudac postaje sudac sa najvišim kvalitativnim razredom koji je delegiran na natjecanju. Ukoliko više sudaca ima jednak kvalitativni razred svi suci glasovanjem, na zatvorenoj sjednici, biraju koji od tih sudaca će biti glavni sudac.

U slučaju nedolaska delegata na natjecanje delegat natjecanja postaje neki od nazočnih delegata HMS-a, temeljem natpolovične odluke nazočnih sudaca. Ukoliko niti jedan delegat nije nazočan, glavni sudac postaje delegat.

Natjecanje se mora nastaviti u roku od 12 sati ako se natjecanje odvija još 1 dan, odnosno 24 sata ako se natjecanje odvija još dva ili više dana. U protivnom slučaju natjecanje se otkazuje.

 

Članak 5. (dolazak na borilište)

Suci dolaze u službeni ured natjecanja barem sat vremena prije započinjanja 1. službene probe.

Po dolasku suci prvo pregledavaju akreditacije delegata, te predaju delegatu svoje licence na provjeru.

 

Članak 6. (sudačke sjednice)

Prije započinjanja natjecanja mora biti održana barem jedna sjednica sudaca na kojoj se vijeća o zadovoljavanju formalnih uvjeta natjecanja, kao što su nazočnost sudaca i delegata, raspis natjecanja, uvjeti pozornice i sl.

Po završetku natjecanja mora biti održana barem jedna sjednica na kojoj se uspoređuju i provjeravaju rezultati natjecanja, te konstatira pravilnost natjecanja.

Za vrijeme natjecanja suci mogu održavati neograničeni broj sjednica za konzultacije ili vijećanje. Sve sjednice se odvijaju kao tajne, na posebnom, unaprijed određenom, mjestu na koji pristup nemaju neovlaštene osobe. Iznimno suci mogu odlučiti da kraće sjednice održavaju na samom borilištu ukoliko je moguće zadržati tajnost rasprave i odluke.

Delegat može biti nazočan na sjednicama sudaca, ovisno o svojoj volji, ali tamo samo kontrolira, i ne smije u njima aktivno sudjelovati. Glavni sudac može ukloniti delegata sa sjednice, ukoliko se ne pridržava zabrane aktivnog sudjelovanja u istoj. Ukoliko delegat nije nazočan sjednici sudaca glavni sudac mora o istoj detaljno izvijestiti delegata.

 

Članak 7. (pregledavanje uvjeta)

Prije početka natjecanja suci moraju, zajedno sa delegatom natjecanja, pregledati:

  • klimatske uvjete za održavanje natjecanja, pri čemu se posebno vodi pažnja o jačini vjetra, padalinama, ekstremno visokim ili ekstremno niskim temperaturama, ledu i sl., a ukoliko takvi uvjeti nisu zadovoljavajući, predlaže organizatoru da organizira natjecanje u adekvatnoj sportskoj dvorani;

  • pozornicu za statičnu koreografiju;

  • stazu za paradni defile;

  • razglas;

  • satnicu službenih treninga;

  • satnicu i mjesta neslužbenih treninga;

  • prostor za sudačke sjednice, te ostale službene prostore natjecanja (za orkestar, za objavljivanje rezultata...);

  • vidljivost prostora za suce pri ocjenjivanju;

  • osiguranje i možebitnu regulaciju prometa;

  • ostale uvjete za natjecanje.

 

Članak 8. (otklanjanje nedostataka)

Po izvršenom pregledu suci sazivaju sjednicu i, ukoliko su svi uvjeti zadovoljavajući, donose odluku o započinjanju natjecanja. Odluku o započinjanju natjecanja glavni sudac dojavljuje delegatu, koji uz svoju ocjenu donosi konačnu odluku o regularnosti borilišta i uvjeta natjecanja.

U slučaju da neki od elemenata ne zadovolji pregled, glavni sudac će to predočiti delegatu, koji o istome mora obavijestiti organizatora i zatražiti da se nepravilnost ukloni. Nakon što organizator obavijesti delegata da je nepravilnost uklonjena suci ponovo postupaju prema odredbi ovog članka, ali samo za taj element za koji se tražilo otklanjanje.

Ukoliko se neotklanjanje navedenih nedostataka opetovano ponavlja delegat natjecanja će donijeti odluku o službenoj opomeni. Ako se i nakon toga ne ispravi nedostatak, ili ako organizator nije reagirao u roku od 12 sati od prve opomene o otklanjanju nedostatka, delegat će donijeti odluku o prekidanju natjecanja. Ukoliko se niti nakon toga ne otkloni nedostatak, te ukoliko se nedostatak ne otkloni u roku od 12 sati ako je za natjecanje ostao samo 1 dan, ili 24 sata ako je za natjecanje ostalo najmanje 2 dana, delegat će prekinuti natjecanje do daljnjega i o istome hitno obavijestiti Natjecateljski odbor HMS-a.

 

Članak 9. (startne liste)

Nakon pregledavanja borilišta i uvjeta natjecanja suci od delegata dobivaju informacije o provedenom provjeravanju startne liste, dobnu strukturu prijavljenih natjecatelja, te način ždrijebanja za startne liste.

Delegat, također, mora obavijestiti glavnog suca o možebitnim formalnim isključenjima ili neodržavanju pojedinih natjecanja za dobne razrede zbog nedovoljnog broja timova koji zadovoljavaju uvjete.

Suci imaju pravo naknadno provjeravati svaki od elemenata navedenih u stavku 1. ovog članka, te o možebitnim nepravilnostima moraju obavijestiti delegata, koji ih ponovo provjerava.

 

Članak 10. (ždrijebanja)

Ždrijebanje se odvija uz nazočnost najmanje 2 suca i delegata natjecanja i provodi ga delegat natjecanja. HMS mora obznaniti kada i gdje će se ždrijebanje odvijati kako bi javnost mogla biti nazočna.

Ždrijebanje se vrši tako da se natjecatelji izvlače iz posude za ždrijebanje pri čemu delegat ne smije ni na kakav način spoznati o kojem se natjecatelju radi. Redoslijed natjecanja provodi se prema izvučenim natjecateljima, tako da natjecatelj koji je prvi izvučen nastupa prvi itd.

Sastav koji je prvi nastupao u paradnom defileu nastupa posljednji u koreografiji, sastav koji je drugi nastupao u paradnom defileu nastupa pretposljednji u koreografiji itd.

 

III. BORILIŠTE

 

Članak 11. (uvjeti borilišta)

Borilište može biti organizirano na otvorenom ili zatvorenom prostoru.

Na borilištu ne smije biti nikakvih prepreka, i to u visini do 8 metara od površine (grane, žice, konstrukcija, mostovi, svodovi i sl.).

Oko borilišta treba biti prostor od 3 metra, a najmanje 1 metar, koji sprječava kontakt publike sa natjecateljskim sastavom. Organizator mora fizički spriječiti ulazak publike ili životinja na borilište.

Borilište mora biti organizirano tako da suci dovoljno dobro vide svaki dio borilišta.

Borilište mora biti organizirano tako da su natjecatelji suncu okrenuti leđima. Pozornica za statičnu koreografiju mora biti organizirana tako da suci gledaju prema jugu.

Ozvučenje za play-back i najavu sastava mora biti kvalitetno na svim dijelovima staze i pozornice, te glasnije od navijača.

 

Članak 12. (položaj u defileu) - suspendiran članak

Suci tijekom paradnog defilea hodaju uz sastav, a moraju biti najmanje 3 metra ispred ili iza, te najmanje 1 metar sa boka mažoret-sastava. Suci se ne smiju udaljiti od mažoret-sastava toliko da ne mogu dobro i precizno registrirati izvedbu.

 

Članak 13. (položaj u koreografiji)

Za vrijeme suđenja statične koreografije suci se raspoređuju iza sudačkog stola u ravninu frontalno na predvodnicu tj. čelo formacije. Sudački stol mora biti na povišenom mjestu (iznad formacije), tj. plesnog podija za koreografirani program i to na visini između 1,5 i 5 metara. Sudački podij je udaljen od pozornice na udaljenosti koja omogućuje sucima najbolju vidljivost bilo kojeg dijela pozornice.

Raspored sudaca za stolom određuje se ždrijebom ili dogovorom, pri čemu se glavni sudac postavlja u sredinu sudačkog stola.

Glavni sudac određuje jednog od sudaca kao mjerača vremena. U slučaju državnog prvenstva glavni sudac može odrediti dva suca kao mjerača vremena. Glavni sudac mora imati u vidu da suci-mjerači vremena budu udaljeni jedan od drugoga što je više moguće. Zadaća mjerača vremena je paziti na dozvoljena prekoračenja i vremenska ograničenja (sinkronizacija, ritmička ujednačenost, dužina trajanja statične koreografije i defilea i dr.). Suci se mogu sporazumjeti da mjerači vremena budu suci-pripravnici koji su nazočni natjecanju.

 

IV. METODE SUĐENJA

 

Članak 14. (sudački listići)

Suci ocjenjuju svaki sastav zasebno. Nakon svakog natjecatelja suci predaju delegatu svoje ocjenjivačke listiće za konkretni sastav. Ocjenjivački listić je službeni dokument na kojem suci ispisuju ocjene i druge službene zabilješke, a koje služe za izračunavanje plasmana natjecatelja na natjecanju. Sudački listić piše se na propisanom obrascu koji dostavlja administracija HMS-a.

Paralelno sa ocjenjivačkim listićima suci moraju voditi kontrolne sudačke tablice u koje upisuju ocjenu umjetničkog dojma, tehničkog dojma, tehniciranja sa štapom i općeg dojma. Ovaj dokument je kontrolni i nije dokument sa obvezom javnosti.

Suci imaju pravo voditi i vlastite zabilješke i koristiti druge pomoćne medije za ocjenjivanje (kompjuter, tablice, diktafon...) no oni nemaju službenu svrhu i nisu dokument sa obvezom javnosti.

 

Članak 15. (ometanje)

Najstrože je zabranjeno odvlačiti pažnju natjecatelja od strane sudaca, na bilo koji način.

Suci mogu dozvoliti treneru ili drugoj ovlaštenoj osobi sastava (u daljem tekstu: trener) koji nastupa prisustvovanje suđenju, a mogu mu i objašnjavati svoje postupke tijekom izvođenja sastava.

 

Članak 16. (postupanje kod pada štapa)

U slučaju pada štapa za vrijeme natjecanja glavni sudac, ili štapu najbliži sudac prema odobrenju glavnog suca, mora dodati štap natjecatelju u najkraćem mogućem vremenu. Ovo se neće činiti ako je vidljivo da će natjecatelj sam podići štap, ili ako bi se time remetilo izvođenje ostalih mažoretkinja u formaciji.

U slučaju da je štap odletio u publiku ili vrlo daleko od borilišta, štap može dodati trener.

 

Članak 17. (prekid natjecanja)

U slučaju nastanka uvjeta zbog kojih se mora prekinuti nastup natjecatelja, (kao što su promijenjeni klimatski uvjeti, bitne smetnje ili provociranje iz gledališta, fizičko ozljeđivanje ili kolaps mažoretkinje i sl.) glavni sudac na prijedlog nekog od sudaca to mora učiniti ako procijeni da zbog tog uvjeta dolazi u pitanje sigurnost, kvaliteta ili ocjena nastupa natjecatelja.

Glavni sudac na prijedlog jednog od sudaca može prekinuti nastup natjecatelja ako je nastupio diskvalifikacijski element.

Suci u načelu neće prekidati izvođenje sastava, ali naknadno isto mogu proglasiti nepravilnim ili tražiti ponavljanje, a u nekim slučajevima, mogu zanemariti pogrešku i sankcionirati je negativnim bodovima. Suci u načelu neće prekidati izvođenje sastava čak i kad je nastupio diskvalifikacijski element, ali ukoliko to učine nisu prekršili pravilnik.

Po izvršenom prekidu suci se povlače na vijećanje gdje glasaju o odluci. Pri tome se odluka mora donijeti dvotrećinskom većinom. U protivnom slučaju sastav ima pravo na ponovljeno izvođenje, dočim se razlog prekida, kao i prethodno izvođenje zanemaruju, kao da do izvođenja nije niti došlo.

 

Članak 18. (postupak žalbe)

Trener može kod delegata reagirati zbog možebitnih nepravilnosti na svome ili konkurentskom sastavu. Delegat najhitnije moguće o tome obavještava glavnog suca. Nakon što suci donesu odluku glavni sudac obavještava delegata, a ovaj trenera.

Radi donošenja ispravne odluke delegat ili glavni sudac mogu, a u važnim pitanjima i moraju, pozvati trenera na konzultacije ili razgovor. Glavni sudac to mora učiniti, ako uvidi da treba naknadna objašnjenja, u kom slučaju takva objašnjenja nikako ne smije tražiti preko delegata kao posrednika.

 

V. GLOBALNE STAVKE OCJENJIVANJA

 

Članak 19. (redosljed odluka)

Pri ocjenjivanju suci moraju u prvom redu voditi računa o redoslijedu svojih odluka:

1) je li element dozvoljen, tj. da li je nastupio diskvalifikacijski element;

2) sankcionira li se element ili ne, a ako da zabilježiti negativan bod;

3) ocijeniti pojedine elemente kroz pozitivne ocjene;

4) sankcionirati bodovima elemente koji se sankcioniraju neposredno nakon izvedbe i oduzeti vrijeme za svaku sekundu manje ili više od propisane dužine trajanja izvođenja;

5) oduzeti bodove koji su ustanovljeni nakon sudačkog vijećanja

Točke 1) i 2) prethodnog stavka provode se za vrijeme izvedbe tima, točke 3), 4) i 5) nakon izvedbe tima.

 

Članak 20. (maksimalni broj negativnih bodova) - suspendiran članak

Niti jedna greška formacije tijekom cijelog izvođenja koreografije ili paradnog defilea ne može biti veća od 9,9 negativnih bodova (povijesna kategorija uvjetnih diskvalifikacijskih elemenata). Ovaj broj bodova ne odnosi se na sve greške ukupno nego isključivo na pojedinu grešku (npr. stupanje krivom nogom cijele formacije tijekom cijelog defilea), tj. sveukupan broj asinkronizacija, aritmija i ostalih grešaka može biti veći od 9,9 negativnih bodova.

U slučaju više grešaka koje pojedina ili nekoliko mažoretkinja naprave odjednom (npr. trčanje za palim štapom i pritom rušenje druge mažoretkinje), greška se ne računa matematičkim zbrajanjem nego se tretira kao jedinstvena greška, a pri čemu sudac ne smije sankcionirati sastav za pojedinu grešku cijele formacije sa više od 9,9 bodova, neovisno koliko je pojedinačnih grešaka takva jedinstvena greška sadržavala.

 

VI. POREDAK

 

Članak 21. (suma bodova)

Suma bodova su svi pozitivni bodovi od kojih se oduzimaju svi negativni bodovi jednog ocjenjivačkog listića.

 

Članak 22. (rangiranje)

Nakon što se izračunaju sume bodova po svakom sucu, iste se zbrajaju i dijele s brojem sudaca da bi dobili prosječan broj bodova za jedan sastav po svim sucima. Ovaj prosječan broj bodova dodjeljuje određenu medalju sastavu sukladno Natjecateljskom pravilniku. 

VII. OBVEZE SUDACA NAKON NATJECANJA

 

Članak 23. (proglašenje)

Ukoliko po izračunavanju ocjena suci nisu imali nikakvih pritužbi na natjecanje, izračunavanje ili bilo kakve elemente natjecanja, smatra se da su suci natjecanje proglasili regularnim. Ukoliko neki sudac smatra da natjecanje nije regularno pokrenut će radnje prije proglašenja pobjednika. Ukoliko su suci izašli na proglašenje istime su potvrdili regularnost natjecanja.

Po završetku vijećanja suci su obvezni biti nazočni na proglašenju mjesta i pobjednika.

 

Članak 24. (predavanje dokumenata)

Delegat predaje sve dokumente (sudačke listiće, zapisnike...) i eventualne zaprimljene primjedbe Natjecateljskom odboru u roku od 7 dana od dana završetka natjecanja.

Suci moraju svoje eventualne prigovore uputiti Natjecateljskom odboru u roku od 7 dana od dana završetka natjecanja.

 

VIII. OSTALE ODREDBE

 

Članak 25. (pračenje regularnosti)

Suci su obvezni pratiti regularnost prije, za vrijeme i nakon natjecanja.

O svim nepravilnostima svaki sudac ima pravo i obvezu najhitnije izvijestiti Natjecateljski odbor i to potpuno autonomno o drugim sucima, delegatu i/ili organizatoru.

Sudac je obvezan pratiti tijek daljnjeg postupka prema svom prigovoru, a u slučaju nezadovoljstva rješenjem Natjecateljskog odbora, o istome pokrenuti postupak pred Nadzorno-stegovnim odborom, te izvijestiti Upravni odbor i Skupštinu HMS-a.

 

Članak 26. (žalba)

Mažoret-sastav, delegat, sudac i druge osobe mogu se žaliti Upravnom odboru HMS-a, a u nekim slučajevima i Nadzorno-stegovnom odboru HMS-a. Žalba prema bilo kojem od tijela navedenih u ovom članku mora se obaviti u roku od 15 dana od zadnjeg dana natjecanja, a ako je ista vezana uz formalna pravila izračunavanja ocjena rok je 15 dana od službene objave ocjena ili slanja ocjena putem cirkulara članovima. U drugom stupnju za žalbu je nadležna Skupština HMS-a.

Materijalnost u suđenju ili delegiranju je nedodirljiva. Zabranjena je žalba na materijalni dio suđenja, a dozvoljena je žalba samo i isključivo na formalne razloge tijekom suđenja.

 

U Ninu, 17. veljače 2018.

Predsjednik HMS-a

Alen Šćuric IDCV

Članak 58. (raspon ocjena općeg dojma)

U ocjeni općeg dojma raspon ocjena znači:

  • 0-1 ekstremno loši sastavi po svim kriterijima općeg dojma

  • 2-3 loši sastavi po svim kriterijima općeg dojma

  • 4-5 prosječni sastavi ili su neki elementi natprosječni, no neki su   daleko ispod prosjeka

  • 6-7 bolji sastavi u kojima su svi kriteriji natprosječni, no ni jedan ne odstupa i nije ekstremno pozitivan

  • 8-9 izvrsni sastavi, no neki kriteriji su lošiji ili je manje elemenata bitno lošije od izvrsnosti (npr. svi kriteriji su izvrsni ili savršeni, ali je glazba prosječna, ili se nekoliko djevojaka ne smije isl.)

  • 10 savršeni sastavi po svim kriterijima općeg dojma

Kada sudac ustvrdi u koju kategoriju općeg dojma sastav spada oduzima slijedeće bodove:

  - do 1 boda - za ekstremne pojedinačne slučajeve (npr. raskopčan sako, jedna mažoretkinja žvače kaugumu, jedna mažoretkinja priča u formaciji, jedna mažoretkinja broji ritam gestikulacijom ili na glas)

 - do 2 boda - ako cijeli ili većina tima ima pojedinačne ekstremne slučajeve (npr. neprihvatljlivo skandiranje "tekila" tijekom plesa) 

  - do 3 boda - dugo ekstremno odstupanje od elemenata općeg dojma (primjerice erotski ples)

XI. DODATNO SANKCIONIRANJE

Članak 59. (dislokacija)

Dislokacija nastupa kada sastav ne koristi cijelu pozornicu ili stazu za paradni defile, a da je istovremeno vidljivo da se ne radi o koreografskoj pogrešci (jer bi se tada sankcioniralo u umjetničkom dojmu) nego se radi o isključivo o pogrešci izvedbe sastava.

Dislokacija se upisuje u negativnim bodovima asinkronizacije i dr.

                                                   koristi            trajanje

                                                  borilišta         dislokacije       bodova

ekstremna dislokacija                izvan ili           50-100%        2,9 - 

                                                   do 50%                                2 x 2,9

teža i duga dislokacija                50-75%           10-50%        1,1-2,9

teža i kraća dislokacija               50-75%            do 10%        0,6-1,0

lakša i duga dislokacija                  >75%           10-50%        0,6-1,0

manji dio sastava je dislociran       >75%           do 10%        0,1-0,5

Članak 60. (asimetrija)

Asimetrija je pogreška formacije u kojoj je vidljivo da statična koreografija ili paradni defile nije koreografiran za broj mažoretkinja koje plešu, tj. kada je vidljivo da je na pojedinim mjestima u formaciji prisutan fizički nedostatak mažoretkinja (tzv. "rupe u formaciji")

Sastav će se za asimetriju kazniti sa 1,0 bod za svaku djevojku koja nedostaje cijelo vrijeme trajanja defilea ili koreografije. Ukoliko se mažoretkinja povrijedi ili iz drugog razloga ne nastavi plesati, oduzima se srazmjeran broj bodova prema preostalom dijelu trajanja defilea ili koreografije (npr. mažoretkinja se povrijedila i odustala od plesanja pola defilea, oduzet će se 0,5 boda). Asimetrija se upisuje u negativne bodove asinkronizacije idr.

Članak 61. (kopiranje mažoretkinja)

Svako kašnjenje za formacijom, tj. vremenski odmak u plesanju, promjeni formacije i/ili tehniciranju sa štapom, smatra se greškom, tj. asinkronizacijom.

Konstantno kašnjenje za formacijom (tzv. "kopiranje ostalih mažoretkinja") koje je rezultirano neuvježbanošću pojedinke, mora se kazniti sa više bodova od konkretne asinkronizacije i aritmije, a do najviše dvostruke vrijednosti za konkretnu asinkronizaciju i aritmiju.

Članak 62. (kriva noga)

Ukoliko jedna ili više mažoretkinja stupa drugom nogom nego što to radi ostatak formacije, a ne radi se o solo-dionici, dionici grupe ili zrcalnom plesanju, nastupila je aritmija (tzv. "stupanje krivom nogom").

Ova greška sankcionira se sa 2,9 bodova za jednu mažoretkinju za cijeli defile ili statičnu koreografiju, a do najviše 9,9 bodova za velik broj mažoretkinja (25-50% formacije) za cijeli defile ili statičnu koreografiju. Pojedina stupanja krivom nogom kažnjavaju se srazmjerno navedenim parametrima, a ovisno o dužini trajanja pogreške i broju djevojaka koje pogrešku rade.

Sudac koji primijeti stupanje krivom nogom u defileu dići će ruku i time dati do znanja ostalim sucima nastalu grešku, te će je držati sve dok aritmija ne prestane. Ostali suci uvažit će sugestiju kako bi se izbjeglo usmjeravanje pažnje samo i isključivo na konkretnu grešku, tj. kako bi ostali suci mogli usmjeriti pažnju na ostale možebitne pogreške.

Članak 63. (linije)

Neporavnatost linija se kažnjava u asinkronizaciji i dr., a ovisno o:

 - broju mažoretkinja koje su neporavnate,

 - dužini trajanja neporavnatosti,

 - težini formacijske figure,

 - trenutnoj i prethodnoj težini promjene formacije, plesnih koraka ili tehniciranja sa štapom

Članak 64. (pad kape)

Kapa oja je pala na pola statične koreografije ili paradnog defilea sankcionira se ekvivalentno padu štapa, tj. sa 0,4 negativna boda (čl.52.st.3.) u asinkronizaciji i dr. Sukladno tome pad kape pri početku defilea sankcionira se sa 0,6, a pri kraju sa 0,2 boda, tj. sa srazmjernim brojem bodova na ostalim dijelovima koreografije ili defilea.

Članak 65. (zaustavljanje formacije)

Ukoliko se formacija zaustavi svojom krivicom (oštećen ili nekvalitetan CD, pogrešna glazba, pad predvodnice...) suci vijećaju radi li se o prirodnom ponašanju mažoretkinja, tj nagonskoj reakciji, te u tom slučaju dozvoljavaju ponovno izvođenje uz kažnjavanje prilikom novog izvođenja formacije i to u rubrici "ponavljanja", a u rasponu od 1,1 do 9,9 bodova ovisno o tome na kojem je mjestu izvedba prekinuta, te o kakvoj se pogrešci radi.

U slučaju prekida radi vanjskog utjecaja publike (laser, bacanje predmeta na borilište i sl.) suci ustanovljavaju je li vanjski utjecaj nastao od vlastite ili protivničke publike. Ukoliko je utjecaj nastao od vlastite publike smatrat će se da se formacija zaustavila zbog svoje krivice. Ukoliko se ne može ustanoviti o kakvoj se publici radi ili je publika protivnička ili neutralna, dozvoljava se ponovno izvođenje bez ikakvih posljedica.

Članak 66. (ponavljanje elemenata)

Suci ocjenjuju svaki plesni izražaj mažoretkinja (paradni defile i statičnu koreografiju) zasebno. No, prilikom ocjenjivanja svakog plesnog izražaja moraju uzeti u obzir slijedeće negativnosti, te ih ocijeniti negativnim bodovima:

  - ponavljanje koraka, promjena formacija i sl. iz jednog izražaja u drugom (npr. često ponavljanje jednog istog koraka u defileu i statičnoj koreografiji);

  - da li je pojedini izražaj istovjetan nekom drugom izražaju (npr. identične koreografije u paradnom defileu i statičnoj koreografiji)

  - istovjetnost grešaka u različitim plesnim izražajima (npr. ispadanje iz ritma, sinkronizacije i sl.).

Odbijaju se slijedeći bodovi za ponavljanje elemenata u koreografiji i paradnom defileu:

 -Istovjetnost statične koreografije i paradnog defilea - 7,0-9,9 bodova

 -Vrlo velika sličnost statične koreografije i paradnog defilea, tj. ponavljanje velikog dijela koraka ili koreografije - 3,0-6,9 bodova

 -Bitna sličnost statične koreografije i paradnog defilea, tj. ponavljanje bitnog broja koraka ili dijelova koreografije - 1,1-2,9 bodova

Ponavljanje dijela koreografije unutar jedne koreografske cjeline ili dijela paradnog defilea za vrijeme izvođenja svih 60 metara paradnog defilea kažnjava se od 2,9 do 1,1 boda po ponavljanju.

Članak 67. (negativni bodovi koji se posebno oduzimaju u zbroju bodova)

Ostali negativni bodovi koji se dodjeljuju sastavi su:

  • formacija nema predvodnicu - 0,6-9,9 bodova

  • formacija nije odorirana - 0,6-9,9 bodova

  • sastav se koristi zabranjenim pokretima kao što su dizanje mažoretkinje postavjanje glave u niži položaj tijela izuzev ruku, te ostale akrobatske figure, izuzev tehniciranja sa štapom - 0,6-9,9 bodova

  • koreografija ili paradni defile se ne izvode na koračnicu ili neku drugu melodiju dozvoljenu za izvođenje a reguliranu člankom 32. Natjecateljskog pravilnika - 0,6-9,9 bodova

  • za neprimjerenu glazbu iz stavka 4. članka 32 - 0,6-3,0 bodova

  • nepozdravljanje sudaca prilikom ulaska i/ili izlaska formacije kod statične koreografije - za svako nepozdravljanje - 1,0 bod

  • svaka sekunda za menje ili više od propisane dužine trajanja - po sekundi - 0,3 boda

XII ZBRAJANJE I RANGIRANJE

Članak 68. (plasman)

Ukupan plasman izračunava se na način opisan u Sudačkom pravilniku HMS-a

U Ninu, 17. veljače 2018.

Predsjednik HMS-a

Alen Šćuric IDCV

© 2017 by Hrvatski mažoret savez. Proudly created with Wix.com

  • w-facebook
  • Twitter Clean
  • w-googleplus
  • w-youtube
bottom of page